Saturday, June 15, 2024

Koe Tala 'o Ngingini Ofolanga´

Koe Tala 'o Ngingini Ofolanga´

Koe talanoa eni ki he faimeʻalava fakahisitōlia 'ae māʻuli ko Atipau´, toʻa ko Filihia´, moe kaivai ko Afeafe 'o Mo'unga'one´.
Ko Nginingini Ofolanga´ koe tama ia ko Taufaʻahau Tupou I, naʻa´ ne fekumi ki he tauʻataina´ pea ne foaki ʻofa maʻa e kakai ʻoe ʻotu Tonga´.
'Oku lahi e ngaahi talanoa kia Nginingini Ofolanga´ pea 'oku nau ki'i kehekehe pe, ka koe okooko eni mei he fakamatala 'a Tevita Disney Tapa ʻo Nukuʻalofa, Folaha pea mo Moʻungaʻone pea 'oku fakamāfana mo mālie makehe. Ko ia 'oku 'oatu e fakamālō mavahe kia Tevita Disney Tapa 'i he'ene loto lelei ke ngāue 'aki heni 'ene fakamatala´.
Neu lele atu ki he faikava putu ‘ae kāinga Mo'unga'one pea u fakalea atu ki he mātu’a´ ... ‘oku te fanongo pe he ngaahi tala ‘oe kau to’a moe kakai ʻiloa ‘o Ha'apai´ hangē ko Saulala mo Haveapava ‘o Uiha´, ko Moatunu mo Telekihi ‘o Ha'afeva´, ko Si’ūlua 'o Lofanga´, ko Liemalohi ‘o Koulo´, ko Kaifoto ‘o Felemea´, ko 'Akuila ‘o Nomuka´ ... ka na’e 'i ai nai ha taha ‘a Moʻungaʻone?
Ne tafoki mai e tu'unga mātu'a Moʻungaʻone´ ni mo 'enau tali´ ... ka ne 'ikai ‘a Atipau, Afeafe mo Filihia 'o Mo'ungaone´, 'e 'ikai ha Nginingini Ofolanga.
Ko ʻenau talanoa´ leva eni ...
Koe Ma'afu ko Maluotaufa´ ko hono 'ofefine ko Hoamofaleono, koe fa'ē ia 'a Tupou 1. Ka ko Tupouto’a tamai 'a Tupou 1, na'e fa'ē ia kia 'Ulukilupetea koe mokopuna ‘o Malupō. Ko ia ne tupu mo nofo lata pe ‘a Tupouto’a 'i he famili 'o 'ene fa’e´ 'i Ha'apai.
Koe taimi eni ne lolotonga feitama ai ‘a Hoamofaleono kia Tupoto'a´ pea ne nofo pe ʻa Hoamofaleono he famili 'o 'ene tamai´ ‘i Kahoua, ʻi Tongatapu, ‘i he Ha'a Havea´, koe fanga fototehina ia 'o Ma'afu´. Pea ne tu'itu'ia kovi 'a Hoamofaleono pea koe taha 'ene faka'amu´ lolotonga 'ene feitama´ ke ne inu mai ha toto’i tangata. Na'e fakalanga hoha'a e tu'itu'ia ʻae ta'ahine´ ki Ha'a Havea, pea koe fale'i 'ae kau taula tēvolo´ koe tama ʻi manava 'a Hoamofaleono koe tupu'i tēvolo. Ko ia ne nau lototaha ai koe fāele’i mai pe valevale´ pea tamate’i he vave taha´.
Ne fai pe 'o a'u atu e ongoongo ʻoe teuaki fakapō´ ni ki Ha'apai kia Malupō ('ae teuteu tamate’i hono mokopuna´) pea pehe kia Tupouto'a ('ae teuteu tamate’i hono foha´). Koe hiva mahina eni ‘o Hoamofaleono´. Na'e ʻave e fekau 'a Malupō kia Kavamoʻunga‘one ke na fetaulaki ki he 'one'one ‘oe Taulanga Tatū pea ne fononga atu ai ʻo fakatangi kia Kavamoʻungaʻone ... ʻae mā'uli ko Atipau´, 'ae kaivai ko Afeafe´, 'ae takitau ko Filihia´ ... ka ʻikai ha feinga kia Hoamofaleono ʻi Kahoua ʻe mole moʻui siʻota mokopuna´. Ne ʻiloa ai pe fanga ko ia´ ʻo aʻu ki he ʻaho´ ni koe fanga ko Fetāngihi he ʻOneʻone´.
... seuke …na’e taha pe foki ʻae neesi moe kaivai 'i Ha'apai´… hehee … koe tahakaeafe´ ia ...
Tuai e kemo e fakaheka ki vaka 'ae kāinga Mo'unga'one´ ko honau kalia ʻiloa koe Kali-o-Bau´ pea nau tukufolau atu ai ki Kahoua.
Ne ʻalungamālie fononga´. Ne hangē ha faʻahikehe´ asiasi 'a Filihia he uhouhonga 'o Ha'a Havea. Ne 'ikai hano taimi kuo fakaheka 'a Hoamofaleono ki vaka pea ko 'enau liu mai ko ia koe foe pasika 'a Afeafe ki 'Uiha kia Malupō.
Kae pango he na'e tō tāufa pea nau hikifua leva ‘o taumu'a ki ha ki'i motu pe ne ofi atu. Lolotonga ia´ kuo si'i loloa 'a Hoamofaleono mo tokoto fakatafa pe koe matangia kovi honau vaka´. Ne nau ui ai pe ki'i motu´ ni ko Fakatafa.
Koe malu hifo pe matangi´ kuo failā Afeafe kae hoko atu e fononga´. Koe houhou pe 'ae tahi´ moe lua pe ta'ahine´ 'i he'ene tokakovi´. Fe'unga ia´ mo 'enau fakalaka atu he ki'i motu 'e taha, pea nau ui ai pe motu ko ia´ ko Luangahu.
Ne fai atu 'o nau aʻu ki ha motu ia 'e taha pea nau hifo ai ki 'uta ke mālōlō e ta'ahine. Koe 'aho ‘e ua nai ʻenau mālōlō he motu´ ni. Pea koe lolotonga 'enau mohe´ kuo ofongi atu ʻe Atipau kuo kamata langalanga mai e ta'ahine´. Ko ia ne nau ui ai e motu´ ni ko Ofolanga koe kamata langā ia 'a Hoamofaleono´.
Ne toe failā leva 'a Afeafe ʻo nau fe'ungatonu atu mo ha motu ia ʻe taha moe lua pe 'ae ta'ahine´, pea nau ui ai pe motu ko ia´ ko Luahoko.
Faifai pe kuo nau tūʻuta atu ki he fanga 'o Tongoleleka´ ko 'enau tau pouli atu ia pea nau hifo´ atu pe kuo fā'ele ‘a Hoamofaleono he mā'uli ko Atipau´ koe kiʻi tamasi'i tangata. Ne vaivaia fau e ta'ahine´ pea ui atu 'e Atipau ke 'omi ha fo'i niu ke namoa 'aki e tamasi'i´. Koe tali mai´ 'oku hala, koe fo'i nginingini pe ʻoku lī he loto liu ʻoe Kali o Bau´ koe toe mei Ofolanga. Ui atu ʻa Atipau 'omi ia. Ko ia ne ui ai pe feituʻu ko ia´ ko Niu Ui pea ui ai pe 'e Atipau e tamasi'i´ ko Nginingini Ofolanga ki he foʻi niu ngini ne toe mei Ofolanga´. Ko ʻenau tui ia 'i ono'aho´ ka 'i ai ha fā'ele po'uli pea pau ke fakahingoa kimu'a pea ma’a e 'aho´. Ne tanu ai pe fonua 'o Nginigini Ofolanga´ he fu'u 'Ovava he feituʻu´ ni. Ko hono fonua ena ʻa Niu'ui ʻoku tu'u ai e Falemahaki 'o Ha'apai he ngaahi 'aho´ ni´.
Ne toki fakaa'u atu leva e fononga´ mei ai kia Malupo mo Tupouto'a kuo mā'ui'ui lelei 'a Hoamofaleono mo 'ene kiʻi tama ko Nginingini Ofolanga´.
Ne faka'osi mai leva e tu'unga mātu'a Moʻungaʻone´ ni ...
Koe 'aho pe 'oku tau fakakaukau ai ki Mo'unga'one´ ... seuke ... pea tau manatu leva kia Kavamo'unga'one mo hono kāinga´ ... 'a Filihia mo 'ene to’a takitau poto´ ... 'a Afeafe mo 'ene 'ulivaka poto´ ... 'a Atipau mo 'ene faka'uto'uta mā'uli poto´ ... pea moe kalia 'ulingaholo koe Kali-o-Bau´ ... pea nonga leva ai hotau loto fielahi´ … he koe kai ia 'a Mo'unga'one´.
... he koe tala ‘o Vava'u´ oku pehe´ ... ko 'ene lava pe ‘a 'Ulukalala´ koe lava ia ‘a Vavau´ .... ka ko Ha'apai´ ... koe kakato pe 'ae 'Otu Ha'apai´ koe lava ia 'a Ha'apai´ ...
... pea koe 'otu Ha'apai´ ia ... 'a Taufatofua (Kotu) ... 'a Fanualofanga (Lofanga) ... pea mo Kavamo'unga'one (Mo'unga'one) ...
... koe Tolu’i Tupe ia ‘oe 'Otu Ha'apai´.
.... tangane Moʻungaʻone ...

Thursday, March 28, 2024

Isaiah 50:4

Mooni pe 'a e palofita ko Aisea 

Koe Tama Ako ia 'oku poto 
'Oku ikai ko ene poto 'ana ko 'ene ako 
Ha 'apiako pe 'Univesiti 
'Oku 'ikai ko 'ene poto 'ana 
Koe lahi ene mata'itohi 

Ko 'Ene poto 'ana 
He 'oku fafangu 'i he pongipongi kotoa pe 
'Io 'oku ue'i hono telinga ke fanongo
Hange ha Tama Ako 
'Oku oange kiate ia 'e 'Atonai Sihova 
'A e 'elelo hange ha Tama ako 
Kene 'ilo 'a e ngaahi lea 
Ke tokoni 'aki 'a e ongosia. 

Kapau ke fiema'u e poto 
Poto'i lea 
Poto'i fanongo  
Fakakaukau poto 
Laka poto 

Uhu he pongipongi 
Lau ho folofola 
Hange ha Tama Ako 
Pea ke fakaongo 
Hange ha Tama Ako 
Kae fai 'e 'Atonai Sihova ho ako 

‭ ‘AISEA 50:4 
Ko ‘Ātonai Sihova kuo ne ‘omi kiate ‘au ‘a e ‘elelo ‘o e tama ako, ke u ‘ilo ‘a e ngaahi lea ke tokoni ‘aki ‘a e ongosia; ‘oku ne fafangu au ‘i he pongipongi kotoa pē, ‘oku ne ue‘i hoku telinga ke fanongo hangē ha tama ako.

By: Melelei Niumeitolu-Vao

Monday, August 31, 2020

HA'AFEVA TALA KI KOTU KUO MO MĀLIE FAKAMOTU

HA'AFEVA TALA KI KOTU KUO MO MĀLIE FAKAMOTU.

Koe taha eni he lea 'oku hangē 'oku lumoluma'i ai e ongo motu ni hangē kuo fakahā koe ongo motu iiki mo 'ena to'onga fakamotu si'í ka koe Lea iA 'oku totonu ke laukau ai e tamaiki e Kolongatatá Moe Vai Māhangá.

Kaikehe katau vakaiange kiai pea 'oua 'e tolo hahhhh,

Ne piu e tau'i e kolotau ko Kapá 'i Fisi pea tefua e folau vakatapú kiai moha afe'i tangata pea koe 'eikitaú ko Taufa'ahau.Ne nau a'u ki Fisi 'oku toki sìtaumuli atu e kalia 'o Tu'uhetoka mo Taufatofuá mei Kao mo Tofua.

Ne fai e 'aliaki 'a Taufa'ahau ka ne malu pe pātangata 'o Kapá pea nau ki'i holomui Mai kihe moaná Moe toki a'u atu e kalia 'oe ongo to'a meihe 'Otu Ha'apaí.Ne fehu'i atu 'e Tu'uhetoka Kia Taufa'ahau pe kuo há?Ne tali 'e Taufa'ahau kuo songo e matapā 'o Kapá 'aia koe fakamahino he'ikai lava hano avangi.Ne pehee atu 'a Tu'uhetoka,"Kuo tu'u e vū he taumu'á folau 'oe Moatunú pea he'ikai ha toe tafoe."

Koe Moatunú koe hingoá ia e kalia 'o Tu'uhetoka koia na'a na folau aipē ki Kaba.Ne toki ofongi Mai kuo vela e loto kolotaú pea toki fokiatu e taú 'o faka'auha aipē 'a Kaba.Hili e faka'auha 'o Kabá ne toki folofola 'a Taufa'ahau Kia Tu'uhetoka mo Taufatofua,"Ha'afeva tala ki Kotu ko ho'omo mālie fakamotu."

Kaikehe koe talu e tu'u e fonuá ni 'oku te'eki ke omi ha fonua kehe 'o tau'i neongo 'ene si'isi'i fakatatau ki Fisi.Ka kuo tau 'osi tala'api he Tahi Sauté 'isa 'i Fisi mo Ha'amoa pea Tau 'osi lingitoto honau ngaahi matāfangá.

Tauange ke 'oua e faifai pea fesi'i pe peluki 'ehe Koloná Vailasi e loto'i Tongá he koe hulihuli kimoutolu 'oe Ha'a Tongafisí Moe Matakali Tangané.

Koe konga 'oe Moatunú ne pehee ne kau hono langa 'aki e Falelotu Uesiliana 'o Kotu toki tokoni maipe ai a Taufatofua (Vaikapupelu Taufatofua.)

 Oku kei tu'u he mapé
Pea tala he Femāmenité
Ko Tonga 'oku kei taha pē
'Oku tahakaeafe he Kolopé.

Kaikehe koe pehee 'e JMoatunu Manuokafoa Havealeta koe tā ena 'oe Moatunú ma'alahi kapau koia malo tokoua.

Tuesday, August 18, 2020

𝐓𝐔𝐏𝐔'𝐀𝐍𝐆𝐀 '𝐎 𝐄 𝐇𝐈𝐍𝐆𝐎𝐀 𝐋𝐄𝐈𝐌𝐀𝐓𝐔'𝐀 : ('𝐢 𝐕𝐚𝐯𝐚'𝐮)

𝐓𝐔𝐏𝐔'𝐀𝐍𝐆𝐀 '𝐎 𝐄 𝐇𝐈𝐍𝐆𝐎𝐀 𝐋𝐄𝐈𝐌𝐀𝐓𝐔'𝐀 : ('𝐢 𝐕𝐚𝐯𝐚'𝐮)

Tokua na'e ha'u e foha 'o e tupu'i tevolo mei 'Eua ko Tu'i Ha'atala 'a ia ko F𝐞huluni 'o nofo holo pe he tu'aliku 'o Vava'ú 'a ia ko Mata'utuliki pea hiki ai ki Matakiniua pea hiki mei ai ki Houma fakalele 'o sio ai pe ki he vaha ki Tokū mo e motu mo'unga 'i hono tafa'akí.

Na'e folau atu leva 'a Fehuluni ki Ha'amoa 'o ha'u mo hono hoa ko Hina Lei Ha'amoa 'o tuku 'i he motu mo'ungá pea pehe ai pe 'oku ai e taaupo'ou Ha'amoa hoihoifua he motu mo'ungá. Talu ai hono ui e motu mo'unga ko Fonualei.

Na'e faifai atu e nonofó pea fa'ele'i 'a e ki'i tamasi'i , 'a ia na'e talavou he ko e tama 'a e hoihoifua ko Hina Lei Ha'amoá. Na'e 'omai leva 'a e ki'i tamasi'í o tauhi he api ko Tapana he muifonua 'o Vava'ú he liku faka-Tokelau Hihifó pea iloa 'a e talavou 'o e ki'i tamasi'í,  'o tauhi mei he Lei 'o Fonua Leí pea ui ai 'a e 'api ko iá ko Puna Lei.

Na'e 'iloa leva 'a e ongomātu'á mo 'ena tama faka'ofo'ofá 'o ui " ko e LEI 'a e ongomātu'á " 'o 'iloa ai e hingoa 'o e kolo ko Lei 'a e ongo mātu'á  𝐋𝐞𝐢𝐦𝐚̄𝐭𝐮'𝐚.

Koe Tala 'o e 'Ava

𝐊𝐎 𝐄 𝐓𝐀𝐋𝐀 '𝐎 𝐄 '𝐀𝐕𝐀 

Tokua ko e talatupu’a ‘o e ika ni, ne tu’unga ‘i ha ongo matu’a, ko Nomu mo Iki hona hingoa. Ko e motu’a ko Nomu pea ko e finemotu’a ko Iki. Ko e ongo matu’a ko eni mei he ki’i kolo ko Savai’i ‘I Ha’amoa.

Na’a na lahi nofo pe ki hona ‘api ‘uta. Ne ‘i ai e fu’u ifi ‘e ua ne tu’u ‘i hona taa’i fale faka-Tonga mo e faka-Tokelau. Ko ha fu’u ifi ‘Ui mo e fu’u ifi Mea. ‘Aho ‘e taha na’a na fanongo ki he longolongoa’a ‘a e fanga ki’i manupuna pea ne hoha’a’ia ai e finemotu’a. Na’a ne tala leva kia Nomu, ‘’ Nomu, ha’u mu’a ‘o ‘alu ‘o vakai pe ko e ha ‘a e manupuna ‘oku longoa’a ‘I he funga ‘akau?’’

Ne kaka leva e motu’a ki ‘olunga ‘i he fu’u ifi mea ‘o ne fakatokanga’i ha ki’i vai ‘i ‘olunga ‘i ha foi manga tolu ‘o e fu’u ifi ‘oku fa’a taku pe ko e haka. Na’a ne vakai hifo ‘oku ‘i ai ‘a e foi ika ai ‘e ua. Ko ia na’a ne hifo leva ‘o fakaha ki he finemotu’a.
Ko ia ai ne fekau leva ‘e Iki ‘a Nomu ke ‘alu mu’a ‘o ta mai ha tutu pea hae ‘o tauaki ke momoa. Ne hanga atu leva e ongomatu’a ni ‘o filohi. Ne na fakamolu’aki e ike ‘o omi ia ‘o tuku ha tutua pea na hanga leva ‘o ai  pea filohi pea na toki hanga ‘o sia’aki ‘a e kupenga ‘o sia fuopotopoto ‘i lalo mo ‘olunga. Pea ‘omi ‘a e la’i kape ‘o faliki’aki a e kato ni. Ko e hingoa ‘o e kato ko eni ko e Kapu. Na’e toki ‘omi e kato ‘o kaka mo e motu’a ki ‘olunga ‘o tata ki ai ‘a e ika, pea ‘ai ki ai e ika fakataha mo e kele mo e vai ne ‘i ai,’ ki he kato’. 

FOLAU MAI KUMI VAI KE TUKUANGE AI E IKA’
Hili ia ne fekau leva ‘e Iki ke teuteu ‘ena folau ke kumi ha vai ‘e fe’unga mo e mo’ui ‘a e ika.

Ne ngaahi leva hona vakavaka’amei pea na tuku folau mai. Ne na ‘uluaki afe ‘I Niuafo’ou. Na’a na tukuange ‘ena ika ai. ‘Osi ‘a e uike ‘e taha na’a na vakai ‘oku ‘ikai fe’unga ‘a e ika mo e vai. Ne na to e tata ‘ena ika ‘o fa’o ki he kapu ‘o na tuku folau leva mei Niuafo’ou ki Vava’u ‘o na tau ki he taulanga ko ‘Onetale ‘i he kolo ko Longomapu.

Naa na hake atu leva ‘o tukuange e ika ‘i he vai ‘o Longomapu, pea na to e mamata ‘oku ‘ikai pe fe’unga e vai ni mo e ika’, ‘aki pe ‘uhinga ko e vai ko eni ‘oku fu’u lolotoange ia . Ne tata leva ‘ena ika mei ai ki he kapu ‘ona to e tukufolau mai. Ko e hili ia ‘a e mahina ‘e ua ‘ena nofo ai. ‘I he’ena situ’a mai, na’a na fakahingoa leva e vai ko ia ko e Vai ko ‘Iloa ‘ia Nomu. 

Na’a na tau mai ki ha ki’i motu eni ‘e taha pea na fakahingoa ko Nomu mo Iki (ka ‘oku ‘ilo’aki he ‘aho ni ko Nomukeiki / Nomuka Iki.) Ne tukuange atu ‘ena Ika he vai. Ne ‘alu pe taimi fakafanau foki e ika ‘o tokolahi ka e vakai e ongomatu’a kuo fu’u si’isi’i e vai. Ko ia ne folau leva e motu’a ki he motu lahi ke vakai’i na ‘oku ‘I ai ha vai ‘e lahiange ai.

Ne a’u e motu’a ki he motu ‘o vakai ta ‘oku ‘i ai e vai ‘oku lelei ai mo lahi. Ne foki ‘o fakaha ki he finemotu’a ‘ona loto ke ‘ave ika ki motu lahi. Ne na hanga leva ‘o keli ha ki’i luo loloa mei he vai ‘o tau ki tahi pea na fakatafe leva ika ki tahi. ‘I he’ena situ’a na’a na ui leva e motu ko Nomu mo Iki. Ne na fakahake leva ‘ena ika ki fonualahi ‘aki ha peau ‘i he feitu’u na’e ui ko mamaha . Pehe tokua ko e vai fasi’i ko ia na’a na fakahake ai ‘ena ika. Na’e ha’u pe ‘a e peau ‘o na heka ki ai mo ‘ena ika ‘o fakahake ki tahi. Pea na o leva mo ‘ena ika ‘o nofo ‘i he feitu’u ‘e taha pea na fakahingoa ‘a e feitu’u ko ia ko Tuinga Ika.Na’e mahino ko e fonua ko ia ko Nomuka.

‘AVE IKA KI HE TU’I TONGA
Pea ‘i he tauhi he ongomatu’a ‘ena ika ‘o lahi mo lalahi, pea na’a  na fakakaukau leva ke toutai’i ‘a e ika ‘o ‘ave ki he Tu’I Tonga. Na’a na ta leva e tutu ke molu pea tauaki pea na’a na hanga leva ‘o hae mo filio’I ia pea sia’aki ‘a e kupenga. ‘I he lava ‘a e me’a ko ia na’a na ‘omi leva ‘a e niu kafa ‘o ta’o pea filio’I ‘o ‘ai ia ko e kafa ‘uto mo e va’e.

Na’a na ‘omi e fau ‘o tu’utu’u ia ‘o kilisi ‘o ha’I ia ko e ‘uto. Na’a na ‘omi ‘a e pule ‘i tahi ‘o foa ia ‘o ‘ai ko e va’e pea na’a na ‘ave leva ‘a e kupenga ko eni ki ano ‘o toutai’i’aki ‘a e ‘ava. Na’a na toutai’i leva ‘o ma’u ‘ena ika pea na fakakaukau ke ‘ave ki he Tu’i Tonga.

Na’a na hanga ‘o ngaohi e ika ko eni pea kofu’aki ia e la’I to pea kofu’aki ‘a e la’i ‘uto pea ‘ave ki he Tu’I Tonga.
Na’a na alu atu ‘o tau ki he feitu’u pea na ui ia ko Tulikaki , koe’uhi ko hono tulikaki ai ‘a e fangota ‘a e ongomatu’a ki he Tu’i tonga. Na’e ‘afio ‘a e Tu’i Tonga ‘I Pangai pea na ‘ave leva ‘o a’u ki he Tu’I Tonga. ‘I he taumafa a e Tu’i ‘I he toutai’ na’a ne fakaha leva ki he ongo me’a ni ‘’Te mo ngaue’aki ‘a e la’i ‘akau ko eni ko e to, ka he’ikai ke mo to e ngaue’aki ‘a e lau’I ‘uto. Ke mo ngaue’aki ‘a e la’i to he ko e ‘akau ‘oku namu kakala mo lelei pea ‘oku ‘aonga ia mo tolonga.

HOKOSIA TAIMI MATE AI E FINEMOTU’A
Ko e talanoa ia ‘o felave’I mo e ‘ava. Ne hokosia e taimi ke malolo ai e finemotu’a, na’a na fakatokanga’i atu he ‘aho ‘e taha ‘a Tei ‘oku ne ‘alu hake ‘I he Hala Pule’anga. Ko ia na’a na ui atu pea ha’u ‘a e tangata ko eni. Na’e talaange leva ‘e he motu’a mo e finemotu’a, ‘’Tei ko e ika ena ko e ‘ava ko ho’o kato ki he Hau. Ko e motu’a (Nomu) ‘e alu ia ‘o hoko ko e maka he Hala Pule’anga, ko e le’ohi ha kakai ‘e ‘alu ke tamate’I ‘a e  Ika. Ko Iki ‘e hoko ia ko e tukuhali  ke siu takai holo ‘i he vai ‘o le’ohi na’a ‘i ai ha kakai te nau kaiha’asi e ika.

NGAAHI TU’UTU’UNI :
Ko e tu’utu’uni e ika ke pehe ni Tei, ‘’ ‘E ikai ngofua ke ama’i e ika, pea ‘e ‘ikai ngofua ke taa’i’aki ha hele na’a toto pea ‘e ‘ikai ke ngofua ke hoka’i’aki ha tao na’a puna.’’ Ko e ‘u me’a ia na’e tu’utu’uni ‘e he finemotu’a 

NGAAHI ME’A ‘E HOKO KA FEHALAAKI TAUHI IKA
Pea ka faifai leva ‘o fehalaaki ‘a e ngaahi me’a ni, pea mahino leva Tei te u ‘asi atu kiate koe, ko e tukuhali. ‘I he ‘eku fotu kiate koe, ko ho’o tali eni e fai kiate au. ‘’ Ke ke ‘omai ha lolo ‘o takai’aki au mo haku tapa’ingatu ke u tokoto ki ai, pea ‘omi ha’aku takapau ke u maloloo ai. Hili ia, pea ke ‘omai ha kava ‘o tuki pea fai mo ha ‘umu ‘o ‘ai ki ai ha puaka ke mahino kiate koe ko ‘eku fakalelei ia mo koe, he kuo ke maumau’i ‘a ‘eku tu’utu’uni kiate koe. Kapau he’ikai fai eni pea mahino leva kiate koe, HE’IKAI KE TO E ‘ASI ‘A E IKA’. Pea kapau te ke tui ki he me’a ko eni ‘e to e foki e ika’ ki hono angamu’a ‘o anga lelei, pea ‘e kei hokohoko atu pe ho’o toutai ‘o ‘ave ki he Hau’.

Ko e ngata’anga ia ‘o e talanoa ki he ‘Ava. Leveleva e malanga kae tau.

Monday, May 25, 2020

Reflection: Psalm 27:1

Daily Bread for October 9, 2010
Taufoou, Anne
Psalm 27
Key verse- Psalm 27:1
“The LORD is my light and my salvation- whom shall I fear? 
The LORD is the stronghold of my life- of whom shall I be afraid?”

Prayer: Father in heaven, most gracious and wonderful is Your name. Thank You for gathering us together as sisters to come in the early hours of the day, to offer up our praise and worship. I thank You especially for Your Son Jesus, who saves, who redeems and loves us so much despite our sinful ways. We come through His atoning blood and we worship and praise You. Lord, bless this hour of prayer to be filled with joy and greatness of Your presence. Allow us to open our hearts and receive a crumb of this morning’s daily bread to feed and nourish our hungry spirits. Bless this Daily Bread and testimony I’m about to share, that You will speak and move each heart through this morning’s Psalm. Lord, hear our prayers. Thank You again, I pray and ask all these only in Jesus’ name, Amen! 
Psalm 27 is among the most popular Psalms in the Bible. This Psalm is counted among the favorites of many Christians, and it is no wonder. It’s a glorious Psalm of praise and declaration of faith by David. David certainly knows what it means to be in a time of trouble, as it seems that so much of his life was filled with trouble. Yet his heart is continually filled with praise to God. Instead of seeking vengeance against his enemies, David is continually seeking help from the Lord. This Psalm compares to Psalm 23 in a similar way of how David trusts in God’s leading and provision. Psalm 23:1 says, “The LORD is my shepherd, I shall not be in want.” Here, David declares, “The LORD is my light and my salvation- whom shall I fear? The LORD is the stronghold of my life- of whom shall I be afraid?” Psalm 23 he proclaims God as the Shepherd, whereas in today’s passage the LORD is light, salvation and the stronghold of life. We certainly see David’s life with God was a really deep and personal relationship.  He was a man after God’s own heart. So as for us today, we must build a closer and personal relationship with our Father. Romans 8:31, “If God is for us, who can be against us?” We have nothing to lose, but so much to gain, because He is God of all. Nahum 1:5 says, “The mountains quake before him and the hills melt away. The earth trembles at his presence, the world and all who live in it.” The LORD is the stronghold of our lives, strength beyond all compares, strength that is a safety, protection, and a stronghold for us to live by.  The LORD is the city of refuge against the avenger of blood. As long as we remain IN Him, we are safe from the enemy. The LORD is the safe harbor. When the storms of life arise, we need only steer our ship into His port and we are safe from the battering wind and rain. As I read and meditated on this passage, I’ve come to notice that “Shall” is often used. “Shall” is mostly used as a legal term, or it is a legal term. But through Christ we are no longer bound by the Law. When I was a sinner, fear had legal claim upon me, but now that I have been bought by the precious blood of the Lamb, I am no longer bound by fear! Jesus commands my destiny. I can walk in humble confidence. (vs.2-3) “When evil men advance against me to devour my flesh, when my enemies and my foes attack me, they will stumble and fall. Though an army besiege me, my heart will not fear; though war break out against me, even then will I be confident.”  David knew that the fight is not against flesh and blood, and true adversary is the devil, who prowls around like a roaring lion, seeking someone to devour. David really knew that “when God is for him, no one can be against him?” We also are in the same way. We are in Christ, and even death itself cannot defeat Him. No weapon formed against us shall prosper with God on our side. Another similar comparison we see in this morning’s Psalm with Psalm 23 is the next verses, “One thing I ask of the LORD, this is what I seek; that I may dwell in the house of the LORD all the days of my life, to gaze upon the beauty of the LORD and to seek him in his temple. For in the day of trouble he will keep me safe in his dwelling; he will hide me in the shelter of his tabernacle and set me high upon a rock.”In Psalm 23, David praises and claims this promise in verse 6 saying, “Surely goodness and love will follow me all the days of my life, and I will dwell in the house of the LORD forever.”  The deepest and primary desire of our hearts should be our relationship and nearness to God. His shelter, His tent – speaks of closeness to the Father. Jesus is THE Rock upon which we stand in safety. Dwelling in His house, in His safeness, hiding in the shelter of His tabernacle. Goodness and love to follow every day as we gaze upon His beauty is the promise given to us this morning.  “Then my head will be exalted above the enemies who surround me; at his tabernacle will I sacrifice with shouts of joy; I will sing and make music to the LORD. Hear my voice when I call, O LORD; be merciful to me and answer me.”  Our praise and our worship of God will elevate us above our circumstances. What father would ignore his child when he/she cries out to him? Certainly not the Heavenly Father! 
“My heart says of you, "Seek his face! Your face, LORD, I will seek. Do not hide your face from me, do not turn your servant away in anger; you have been my helper.  Do not reject me or forsake me, O God my Savior.”  We don’t seek the Lord only because He commands it, but because we love Him. And that is exactly what David did. The Lord has commanded us to seek His face, so He will not hide Himself from us. Jeremiah 29:13 reads, “You will seek me and find me when you seek me with all your heart.” “Though my father and mother forsake me, the LORD will receive me. Teach me your way, O LORD; lead me in a straight path because of my oppressors. Do not turn me over to the desire of my foes, for false witnesses rise up against me, breathing out violence.” No earthly relationship can ever compare to the relationship we have with our Heavenly Father. Proverbs 12:24 says, “A man of many companions may come to ruin, but there is a friend who sticks closer than a brother.” Not because we want an easy life, but because life is treacherous enough with all the evil in the world. “The LORD detests lying lips, but he delights in men who are truthful,” Proverbs 12:22. Praise God for Jesus, who came to save! David wraps up this Psalm saying, “I am still confident of this; I will see the goodness of the LORD in the land of the living.” Then he says, “Wait for the LORD; be strong and take heart and wait for the LORD.” God wants our worship and devotion NOW, not later, not tomorrow, or tonight. He wants it now. In the moment, in His presence, now. We don’t have to wait until we’re face to face before Him in heaven. His goodness is evident all around us. Just as the Lord told Joshua, “Be strong and courageous. The battle is the Lord’s and He has already won! Our role is obedience, to be patient, take heart, to wait and hope in the Lord through our obedience. Isaiah 40:31 says, “But those who hope in the LORD will renew their strength. They will soar on wings like eagles; they will run and not grow weary, they will walk and not be faint.” 
As we face times of trouble and temptation our heart should be focused on God and not on those around us. Too often we are more concerned about what others think rather than what God sees in our actions and in our heart. Work to please God; cry out to Him for help. When our lives please God, then it does not matter what anyone else thinks. As I was writing this Daily Bread, a memory came to mind of how God was always and is always in my life. This memory goes back to the last time I went home. It was the Christmas before last year. I remembered it was halfway into the flight, I was reading Psalm 103. I clearly remember this, because I wrote a note of this in my Bible of the flight attendant that walked by and noticed that I had the Bible open. He stopped and spurred up a conversation about the Bible and asked what passage I was reading. Long story short, he admired the fact that I was a young believer and that I had taken the time in such a moment and place to meditate on God’s words. He said I was the first person he’s ever seen read a Bible on an airplane. He thought I was afraid of flying or something. What inspired me most about this was what he said before he went on with his work, “God’s gonna get us home safely!” To be honest, I wasn’t reading because of anything like that, of, crashing or afraid of flying or anything. I really was just reading the Bible because I had no other books to read and I was bored. I set it aside to contemplate what I had been reading. I remember looking out the window of the plane and I saw a beautiful sunset. The horizon was a ribbon of dusty orange and pale yellow blending into a deep blue. My thoughts turned to the glorious beauty with which God surrounds us. As night settled and the ribbon of light slowly got smaller, I followed the colors up into the inky night. There, alone in the heavens, was a star. It reminded me of God's constant presence in our lives. I kept gazing at the star and reflecting on God's overwhelming goodness. As the plane began to turn, the ribbon on the horizon faded to black and I lost sight of the star. How often has that happened in my life? How often have I turned from God only to find darkness and despair? Then the plane circled again. The horizon began to show color, and the solitary star came back into view. The star hadn't moved; I had. God doesn't move from our lives. It dawned on me, God is an Always God. God is constant, always watching, always waiting, always ready to shine upon us when we turn from the darkness and seek God's face. You see, He never fails! He is our Light. He is our Salvation. Of whom shall we fear? He is the stronghold of our lives. Of whom shall we be afraid? We shouldn’t be afraid of anything, except our One and only Sovereign, Almighty and Omnipotent God! Jesus is the Light and Salvation. He is the stronghold of our lives. This morning, I pray that we may pray as David did, and proclaim God’s promises in our lives. To dwell in the house of the Lord, to gaze upon His beauty, and seek Him face to face. To know His goodness and grace to us through His Son Jesus Christ and the salvation He has given us through His blood. It was God’s word that caught that flight attendant’s attention. Just as so, through His word and scriptures I pray we can see Him face to face as we seek Him in our daily lives. May we renew our faith daily through this Psalm and be strong and take heart and wait for the LORD.
One Word: The LORD is my light and my salvation— The LORD is the stronghold of my life— I have nothing to be afraid nor fear.

Friday, December 27, 2019

TAUMAFA KAVA ‘O E TU’I KANOKUPOLU

HOKOHOKO ‘O E TAUMAFA KAVA ‘O E TU’I KANOKUPOLU
 
 

1. FAKATU’UTA NGAUE KI HE TAUMAFA KAVA ‘O E HAU:

 1) ‘OMI ‘O E NGAUE KI PANGAI

 ‘Omi ‘o e ‘Umu mo e Puaka:

i. (‘omi ‘o e ‘Umu Kaveitau) 
“Fakafeta’i e fei’umu kaveitau” (lea katoa kau Matapule)

ii. (‘omi ‘o e ‘Umu Fakahunga)
“Fakafeta’i e fei’umu fakahunga” (lea katoa kau Matapule)

iii. (‘omi ‘o e ‘Umu Hula)
 “Fakafeta’i e Fei’umu Hula” (lea katoa kau Matapule)

iv. (‘omi ‘o e Puaka Ha’amo)
“Fakafeta’i e fanga Puaka Ha’amo”(lea katoa kau Matapule)

v. (‘omi ‘o e Puaka Hula)
“Fakafeta’i e fanga Puaka Hula” (lea katoa kau Matapule)

vi. (‘omi ‘o e Puaka Toho)
“Fakafeta’i e fanga Puaka Toho” (lea katoa kau Matapule)

 ‘Omi ‘o e Kava:
 
i. (‘omi ‘o e Kava Fuataha)
“Fakafeta’i e to Kava Fuataha” (lea katoa kau Matapule)

ii. (‘omi ‘o e Kava Ha’amo)
“Fakafeta’i e to Kava Ha’amo” (lea katoa kau Matapule)

iii. (‘omi ‘o e Kava Hula)
“Fakafeta’i e to Kava Ha’amo” (lea katoa kau Matapule)

iv. (‘omi ‘o e Kava Toho)
“Fakafeta’i e to Kava Toho” (lea katoa kau Matapule)

v. (Kapau ‘oku ‘omai ki Pangai ha Kava Toho Fakatefisi)
“Fakafeta’i e to Kava Fakatefisi” (lea katoa kau Matapule) 

(‘Omi ‘o e To ki Pangai ke fono’aki e Taumafa)
 “Fakafeta’i e Ngoue Hakoloa” (lea katoa kau Matapule)

 (‘Omi ‘o ha Koloa ki Panga, ‘e fai e fakafeta’i ‘o fakatatau ki koloa ‘oku tuku)“Fakafeta’i e Lalanga” (lea katoa kau Matapule)

 “Fakafeta’i e Koka’anga”   (lea katoa kau Matapule)

KUO ‘AFIO E OLOVAHA:

 2) Fakafeta’i ‘o e Ngaue:
 (Fakafeta’i fetaliaki pe ‘a Motu’apuaka mo Lauaki      -      Longo pe kau matapule katoa)

1. Fakafeta’i e to Kava Fuataha
2. Fakafeta’i e to Kava Ha’amo
3. Fakafeta’i e to Kava Hula
4. Fakafeta’i e to Kava Toho
5. Fakafeta’i e to Kava Fakatefisi - 

‘okapau ‘oku ‘iai ‘e kamata e fakafeta’i mei he  kava fahifahi

6. Fakafeta’i e fei’umu Kaveitau
7. Fakafeta’i e fei’umu Fakahunga
8. Fakafeta’i e fei’umu Hula
9. Fakafeta’i e fanga Puaka
10. Fakafeta’i e fanga Puaka Ha’amo
11. Fakafeta’i e fanga Puaka Hula
12. Fakafeta’i e fanga Puaka Toho
13. Fakafeta’i e ngoue - 

‘okapau ‘oku ‘iai ha to ‘iai

 3) Fakatu’uta mo e Huohua’i:

 Motu’apuaka: “Fakatu’u mai”
 “Ko e ngaue ke Fakatu’uta”

 Kau Ngaue: “Kuo lava”

 Motu’apuaka: “Takatu’u mai”{
 “Takatu’u mai ke tokolahi”
 “Ko e ngaue ke huohua’i”

 (kamata mei he ‘Umu Kaveitau)
 “’Ufi, lelei e ngaue” (lea katoa kau matapule)

 (hoko e ‘umu Fakahunga)
 “‘Ufi loelei e ngaue” (lea katoa kau matapule)

 (hoko e ‘umu Hula)
 “’Ufi lelei e ngaue” (lea katoa kau matapule)

 4) Lau ‘o e Ngaue:

 Motu’apuaka: “Takatu’u mai”
 “Ko e ngaue ke lau”

(Kamata mei he ‘umu Kaveitau ‘o kamata leva hono lau 1,2,3,4,5,6,7,8,9, ko ‘ene  10 pe pea kaila e tangata ngaue hono ua “taha”.  Kapau e a’u ki he 100 pea ‘e  kaila leva e tangata ngaue hono tolu “taha”)

“Fakafeta’i e fei’umu Kaveitau” (lea katoa e kau matapule)

(Kuopau ke lau ki he ‘ene ‘osi pea hoko leva mo e ‘umu fakahunga.  Kapau ‘oku  ‘ikai a’u e ‘umu ki he 10 ‘e kei Fakafeta’i pe, pea lea katoa e kau matapule)

“Fakafeta’i e fei’umu Fakahunga” (lea katoa e kau matapule)

 (Lau e ‘umu Hula)
“Fakafeta’i e fei’umu Hula” (lea katoa e kau matapule)

                        (Lau e puaka Ha’amo)
“Fakafeta’i e fanga puaka Ha’amo” (lea katoa e kau matapule)
 
 (Lau e puaka Hula)
“Fakafeta’i e fanga puaka Hula” (lea katoa e kau matapule)

 (Lau e puaka Toho)
“Fakafeta’i e fanga puaka Toho” (lea katoa e kau matapule)

 (Kapau ‘oku ‘iai ha Kava Toho Fakatefisi pea ‘e kamata hono lau ‘o e kava mei he :
 
Kava Fahifahi pea kava no’o pea toki hoko e Kava Fuataha)

“Fakafeta’i e to kava” (lea katoa e kau matapule)

“Fakafeta’i e to kava”         (lea katoa e kau matapule)
 
“Fakafeta’i e to kava Fuataha (lea katoa e kau matapule)

 (Lau e kava Ha’amo)
“Fakafeta’i e to kava Ha’amo” (lea katoa e kau matapule)
 
 (Lau e kava Hula)
“Fakafeta’i e to kava Hula” (lea katoa e kau matapule)

 (Lau e Kava Toho)
“Fakafeta’i e to kava Toho: (lea katoa e kau matapule)

 (Lau e Kava Toho Fakatefisi)
“Fakafeta’i e to kava Toho Fakatefisi”(lea katoa e kau matapule)

 (Lau e to)
Fakafeta’i e Ngoue (lea katoa e kau matapule)

 
5) Fakaha e Ngaue:

(Ta’utu kotoa e kau ngaue ‘i mui he ngata’anga ‘o e ‘Umu Kaveitau pea kaila leva honau taki ‘o fakaha e ngaue)

 Taki Ngaue: “Ko e mu’a’aki ‘o e ngaue ko e Kava ……………………………”

 Kau Matapule: “Fakafeta’i e to kava  ………………………
 (‘oku kamata ma’u pe mei he Kava ‘o toki faka’osi ki ‘Umu Kaveitau.  Ko e ‘osi pe lau e ngaue pea nau tu’u ‘o foki he hala ki honau nofo’anga)..............................

2. TEU ‘O E TAUMAFA KAVA:

Motu’apuaka “Fakalelei’i mai ho’omou tou’a.  Pea kumi ha’amou tokonaki”

 “ “Takatu’u mai”

 Tovi: “Ko e hala eni”

 Motu’apuaka: “Tauhi e kava toho ke holo.

 “ “Hoka, pea hoka fakatu’ungauho”

 “ “Tauhi ‘a e tu’ungauho ‘o holo”
 (Lolotonga hono fakama’a ‘o e kava kuo ‘omai e fala mo e maka tuki’anga kava, kamata hono tuki ‘o e  kava)

 Motu’apuaka: T”akatu’umai ko e ngaue ke fakaavaava”

 Tovi: “Ko e hala eni”

(hiki e maka. ‘Omai e kumete.  To’o e fala ‘e he Angaikava mata’u ‘o hua’i e kava ki he Kumete)

Tau Kava “Taumafa e na’e holo”

Motu’apuaka: “Kuo holo, tuku atu, tukumalie pe kae palu, tafoki kimoua, pea ui ha’amo vaiu”

Angaikava: “Vai”

Motu’apuaka: “Vai taha”

 “ “Ta’ofi e vai”

 “ “Palu pea fakatatau pea tui hao fakama’u”
 “ “Palu kilalo pea ‘ai ange ‘a e fau”

 Matapule: “Fau e kuopulonga”
 (malanga ‘a e matapule)

3. TAIMI ‘O E FONO:

 Motu’apuaka: “Takatu’u mai”

 Tovi: “Ko e hala eni”

 Motu’apuaka: “Ko e ngaue ke fakalelei’i”

 “ “Takatu’u mai.  Tauhi mai ‘a e ‘umu hula kimu’a ni ke fono’aki ‘a e taumafa  kava”

 Motu’apuaka: “Fakalanga ‘a e puaka ‘o tafa”

 “ “’Omai e ate ki mu’a ni”

 “ “To’o ki tu’a e ‘ufi ‘o Lau”

 Lau ngaue: “matelau …………………… kau ‘ufi”

 Motu’apuaka: “To’o e Fakala’a ki mu’a, vahe puaka ki he tu’unga ‘e ua, keu mua moe keumui ki  he tu’unga mata’u, keumua mo e keu mui ki he tu’unga hema ……………………….”

Motu'apuaka: “To’o e ‘ufi e ua nga’ahoa, ‘omai fakataha mo e Fakala’a kimu’a ni ko e fono e taumafa”

Motu'apuaka: “’ave tu’unga hema kia Lauaki mo ‘ene fa’ahi ‘alofi, ‘omi ha’aku fono pea tufa ki  he ‘eku fa’ahi ‘alofi 

Motu'apuaka: “’ave e ‘ulu mo e toenga kia Vaha’i …………………..”

Motu'apuaka: “ha’u e tokotaha ‘oku to’o e fono ‘a  Tupou …………………………………., ui ha’amou  mokopuna ke ha’u ‘o ave ho’omoiu fono”

4. FAKATAU ‘O E KAVA:
 (fakatau kava mei he fa’ahinga ‘oku pongipongi pea hange ko e Hiifaki Kalauni ‘oku ‘omai ia mei  Kano ‘o  ‘Upolu.)

 Angaikava: “Kava kuo heka”

 Motu’apuaka: “’Omi ia ki henima’a Tupou”

 Angaikava: “Ko e toe e taumafa”

 Motu’apuaka: “Tuku ia ma’ae aukava”

 Vaha’i: “Ko e ngata e ma’u kava”

 Motu’apuaka: “Hiki e tou’a”

 

(HA’ELE ‘A TUPOU, 
LAVA E TAUMAFA KAVA ‘O E TU’I KANOKUPOLU)

Published by BIANNI MAFILE'O. 28/12/2019
SOURCE: TALAKAFAKAFONUA 'O TONGA.
CONCILED: 'AMI MAFILE'O LATU.

HA'A TU'I KANOKUPOLU

KO E FAKAMATALA KE TOE MAHINO ANGE 'AE 'UHINGA 'OE HA'A TU'I KANOKUPOLU. 
By: Bianni Mafileo

Ha’a Tu’i Kanokupolu

 
Na’e ‘ave ‘a Mo’ungamotu’a ‘o Tu’iha’atakalaua pea hiki mei Olotele ki he kauhala ki tahi ‘o nofo ‘i Fonuamotu. Talu ai mo e ui ‘a e vahe lalahi ‘o Tonga ko ‘Uta mo Lalo. ‘Oku kei taku ‘o a’u ki he ‘aho ni ‘a e Kauhala’uta mo e Kauhalalalo. Ko ‘Uta ‘a e Tu’i Tonga, ko Lalo ‘a e Ha’atakalaua mo Kanokupolu.

Na’e fokotu’u he’e Tu’iha’atakalaua ko Mo’ungatonga, ‘a e ha’a tu’i fo’ou ‘o nofo ki ai hona foha ko Ngata, pea ui ia ko e Tu’i Kanokupolu. Ko e ma’u ‘a e hingoa ko eni mei Ha’amoa , he koe fa’e a Ngata ko e ‘ofefine ‘o e ‘Eiki ko ‘Ama mei Safata. Na’e tupu vave mo kaukaua ‘a e ivi ‘o e ha'a fo’ou ni, ‘asili ko e kainga Ha’amoa na’e nofo mo Ngata, pea nau nofo he mui fonua fakahihifo ‘o Tonga, ko e feitu’u lausi’i, pea lahi ‘enau feinga ‘o malohi ai honau sino mo honau ‘atamai ‘i he feinga ke mou’i . Ko e taha nai ia ‘o e ‘uhinga ‘o ‘enau fie nofo hihifo ko e lausi’i ‘o faingofua ‘oe le’o.

Na’e toe ‘i ai ‘a e ongo ‘eiki na’e ha’u mo Ngata, ko Vaoloa (Nuku) mo Halakitaua (Niukapu) na’e ui kinautolu ko e ‘ulutolu . Ko e fa’u ia ‘a e kau Ha’amoa, ko e fakamanavahe ki Tonga ni, ‘i he fanongo ko e hau eni tokua ‘oku ‘ulutolu. ‘Oku pehe ‘a e tala, tokua na’e fata atu ‘a Ngata ki Pangai kuo ai ‘a e fu’u la ‘o takai’aki ‘a e tokotolu hange pe ha tokotaha. Ko Vaoloa ko e tehina mo’oni ia ‘o Mo’ungatonga, pea ko Halakitaua ko e tamai taha pe ia mo Ngata ‘ia Mo’ungatonga .
Na’e maau mo malohi ange fa’u ‘a e ha’a ko eni. Na’e fa’u honau mala’e mo honau ouau‘o maau ‘aupito. Na’e taimi si’i pe kuo ongo’i ‘e he ongo ha’a mu’omu’a ‘a e tupu vave ‘a e ivi ‘o e ha’a fo’ou, pea na’e teki kotoa ki ai ‘a e fonua. Na’e vave leva ‘a e ‘omi Moheofo mei he Tu’i Kanokupolu, pea fakautuutu ai pe ‘a e vae ‘o e holoa atu ‘a e Tu’iha’atakalaua . Na’e toe ava ‘o ta’u lahi mo e ‘ikai ha Tu’iha’atakalaua. Pea toki tuku ange ‘e Maealiuaki pea pehe pe mo hono foha ko Mulikiha’amea. Na’a na pekia pe, pea toe ava ai e tu’unga ‘oe ha’a tu’I ni ‘o ‘ikai toe fakanofo ki ai ha taha.  ‘Oku mahino pe ‘a e vave mo kaukaua ‘a e Ha’a Tu’ikanokupolu pea tu’uloa ‘enau pule ko ‘enau fakatokilalo hakeaki’I e lotu faka-Kalisitiane pea feongoongoi mo honau ngaahi kainga.

Ko kinautolu na’e hoko ko eTu'i Kanokupolu:
1. Ngata (foha ‘o eTu'i Ha'atakalaua ko Mo'unga'otonga)   
        1620 nai
2. Atamata'ila 
3. Mataeleletu'apiko
4. Mataele Ha'amea
5. Vuna Tu'i'oetau
6. Ma'afu'otu'itonga
7. Tupoulahi
8. Maealiuaki (na’e tuku ‘a e Tu'i Kanokupolu kae hoko ko e 
        Tu'i Ha'atakalaua)
9. Tu'ihalafatai (na’e fe’iloaki mo Captain Cook he 1777)
10. Tupoulahisi'i
11. Mulikiha'amea (‘alo ‘o Maealiuaki na’e hoko mo ia ko e 
        Tu’i Ha’atakalaua)
12. Tupoumoheofo 
13. Mumui
14. Tuku'aho
15. Ma'afu'olimuloa
16. Tupoumalohi
17. Tupouto'a  (1812 – 1820)
18. Aleamotu'a  (1826 – 1845) 
19. Siaosi Tupou I  (1845  - 1893) 
20. Siaosi Tupou II  (1893  - 1918)
21. Salote Tupou III  (1918  - 1965)
22. Taufa'ahau Tupou IV  (1965  - 2006)
23. Siaosi Tupou V 
24. Tupou VI                                  (CURRENT MONARCH)

TALAFAKAFONUA 'O TONGA.
Published by Bianni Mafile'o 28 DECEMBER 2019  5:50PM
Conciled by 'Ami Mafile'o Latu.

Thursday, December 26, 2019

KO E FOUNGA TOTONU 'O HONO FAKAHOKO 'OE PONGIPONGI 'O HA FA'AHINGA HINGOA MO HONO FOUNGA.

KO E FOUNGA TOTONU 'O HONO FAKAHOKO 'OE PONGIPONGI 'O HA FA'AHINGA HINGOA MO HONO FOUNGA.

 

Ko e Pongipongi Hingoa 'O ha MATAPULE FAIFATONGIA, Kau atu ki ai moe konga si'i 'oe Fakanofo PONGIPONGI 'OE HINGOA NOPELE.

 

Ko e fakama’u ia ‘o e hingoa. ‘Oka fakanofo ha hingoa, ‘oku ui ‘a e funga kava ‘aki ‘a e hingoa, hili ia ‘e ha’u leva ‘a e toko taha ‘oku hingoa mo ha’ane kava mo ha ‘umu ko ‘ene ‘uluaki faikava ia ‘i Pangai hili ‘a e ui hono hingoa. ‘Oku fa’iteliha pe ‘a ia ‘oku hingoa ki he lahi ‘o e fei’umu ‘e ha’u mo ia.

Ka fai ha pongipongi ‘a Ha’a Ngata pe Ha’a Havea, ‘oku ui ‘aki leva ‘i he taimi ‘e tauhi ai ‘a e ngaue kae toki fakatau ‘a e kava, hange ko ‘eni. Ka ko e pongipongi ‘a Ha’a Ngata ‘e tauhi ia. “Ko e pongipongi ‘a Ha’a Havea.” Pea ka ko ha pongipongi ‘a Ha’a Havea, ‘e tauhi ia “Ko e pongipongi ‘a Ha’a Ngata.” ‘Oku ui ia ko e pongipongi fe’aveaki. ‘Oku ‘ikai pau ke pehe ha pongipongi kehe, ‘oku fa’iteliha pe ‘a e Hau ia pe tauhi kia hai ‘a e ngaue. Ko e ngata pe ‘i he pongipongi ‘a Ha’a Ngata mo Ha’a Havea ‘oku pau ke fe’aveaki. Ko e fakafeta’i ‘e fai ia ‘e ha matapule ‘a e hou’eiki ‘o e ongo Ha’a ko ia.

Ko e pongipongi ‘o ha Hingoa Nopele ‘oku fai ia ‘e he kainga ‘o e nopele ‘o anga pehe ni:

**‘Oku fakakakato ‘a e pangai ‘aki ‘a e fakahokohoko ‘o e kava, fakakakato ‘a e ‘umu kae’uma’a ‘a e puaka, ko e ouau ‘o e taumafa kava ‘oku mahino ‘e fai e milolua pea ‘oku ngaohi mo hono fono pea kuo pau aipe ‘e fai e teuteu ke kakato ‘a kinautolu kotoa ‘e ‘I he ‘alofi he fono ‘o e taumafa kava.

**‘Oku ngaohi e vala ‘o e tokotaha ‘oku pongipongi pea toe ngaohi mo e ‘afio’anga.   ‘I he fakahikihiki ‘o e Fatongia ko ‘eni ko e me’a ‘oku ‘ikai fakangatangata e teuteu ‘oku fakatu’uta ka ‘oku tuku pe ki he faiteliha ‘a e kainga ki he’enau ‘ofa ‘I honau ‘eiki,  Ko e ta’ovala ‘o e ‘eiki ni ‘e teuteu’I ia he’ene fa’e.

**Teuteu’I e kau fakatau kava pea pehe pe kiate ia te ne fakatau e taumafa.  Ko Ha’a Ngata ia ‘e toki tokoni pe ia’okapau ‘e tokosi’I e kau fakatau kava.

**‘Oku nofo’I he’e kainga ‘o e tokotaha ‘oku pongipongi ‘a e tu’a tou’a, ‘aia ko e tou’a pea hoko atu e tou’a ‘eiki pea tou’a taupe pea nofo’I mai leva he’e kainga ‘a e tu’a tou’a.

**Ko e kau matapule kotoa ‘a e tokotaha pongipongi kuopau ke nau kau kotoa, ‘akinautolu kuo ‘osi fakanofo pea lava ai leva mo e ngaahi Hingoa matapule ‘oku kei longo te’eki fakanofo.’aia ko e me’a ia ‘a e ngaahi kolo ‘o e tokotaha fakanofo ke fakahoko ki honoau ‘eiki ke inu kotoa aileva ‘a e ngaahi Hingoa ‘I hono Pongipongi.

Ko e ngaahi Fatongia kotoa pe ‘I he Pangai ‘oku fakahoko ia ‘e Ha’a Ngata ‘o hange ko e:-
** Lau ngaue mo hono fakaha (tukukehe pe ‘a e fakaha ‘o ha koloa fakafefine ‘o hange ko e Vala mo e ‘afio’anga ‘e fakaha pe ia ‘e ha fefine mei he kainga ‘o e tokotaha ‘oku Pongipongi)
** Teuteu e tokonaki mo e vai
** Milolua, tou’a, ongo angai kava, hoka kava
** Teuteu e fono pea mo hono nofo’i

Ko e kai fono ‘oku fai ia ‘e he mokopuna ‘eiki ‘o e tokotaha ‘oku ‘iai ‘ene fono ‘I he taumafa kava,  ‘Oku ne fie fakahaha ‘a ‘ene fekau’aki mo e tokotaha ko ia pea ‘e ‘ikai fehu’ia ‘a ‘ene kaifono ‘iate ia.

Ko Tufa ‘Inasi:
‘Oku tatau pe ‘a e tufa ‘inasi ‘i he me’a kotoa pe. ‘Oku pau ke mu’omu’a  ai pe ‘a e ‘eiki lahi taha, pea hokohoko ai pe ‘o fakatatau ki he tu’unga ‘o e ‘eiki taki taha ‘i he me’a ‘oku fai. Ko e lahi pe si’i ‘o e ngaahi ‘inasi ‘e toki fakafuofua ia ‘e he tokotaha ‘oku tufa ki he anga ‘o e holo mai, kae kehe he’ikai liua ‘e he ivi lahi ‘a e tu’unga ‘o e ‘eiki. ‘Oku ‘ikai ‘ave ha konga me’a ki ha ‘eiki, ko e me’a kakato pe.

Ko e hokohoko ‘eni he tufa ‘oku fai tu’unga ‘I he me’a oku fai. Ka ko ha mali pe me’a faka’eiki, ‘e mu’a ai pe ‘a e ‘eiki he tamai, toki hoko ai ‘a e fa’e. Ko ha pongipongi ‘e ‘alu fakaha’a ia. Ko ha katoanga ‘e hokohoko ‘eiki fakasino ia, tuku kehe kapau ko ha katoanga ‘a ha taha ‘e hokohoko ia I he tu’unga ‘oona oku ‘a’ana ‘a e katoanga.

PUBLISHED BY BIANNI MAFILE'O 26/12/2019
SOURCE: Komiti Talafakafonua 'o Tonga, Nuku'alofa Tonga.
Conciled: 'Amilali Mafile'o Latu.

Thursday, August 8, 2019

'Onetale Titako Lefai Jr.


To Serve the Common Good

We've been through a lot this year, and half the year has already gone by. It has been so hard for us to decide which school to put Mele in, (especially because both of us had different preferences, Punou wanted Sacred Hearts, I wanted her in Hawaii Baptist or Maryknoll). My co-workers were able to get us spots at Iolani, and St. Andrew's, but was really over it at that point and wanted her to just go back to my folks in Maui.  But I'm constantly reminded, that God never leaves us, nor forsake His beloved. His plans are always greater than our plans. I testify to the power of prayer and the grace and blessings that follows. We prayed God will lead us and open doors where He sees fit for us and our situations, and He answered and heard our prayers. Today (8/1/2019), is going in the book of records as #myMeletatafu's first day of Kindergarten at St. Patrick School, and we dedicate this school year to God, for His glory, His honor, His praise in all His blessings and faithfulness to us. This morning when I got her ready, she kept singing the song she learned from our retreat, God is so good, God is so good, God is so good, He's so good to me! I literally melted!  Thank you Mele for your humility. Thank you for reminding me to be humble and patiently wait on God. I'm not posting this to brag, I'm not posting this to put on a show, I'm simply posting this to share what God has done for me and how grateful I am to Him and to tell of His love! (Seriously, still eating saimini for days here) something I took from our retreat last week, "LOVE a BLESSING to BELIEVE  a MIRACLE". Mele applied on Thursday morning, got the call back on Thursday afternoon, went in for her test and interview Friday morning, and Admin asked us to come back on Monday for Orientation. I was a bit shocked and had to reassure what had just happened, so I asked, "Wait, does this mean we're in?" She exclaimed, YES! We want Mele here at St. Patrick! The adrenaline I had at that moment, I'll never forget. Mele got in to St. Patrick School within a matter of days. That was You GOD!! I know it! So, as everyone is making their way back to school this year, I wish you all the best and only great achievements as you study and learn you way up! To my Meletatafu, I only ask that you stop sleeping in class!! Ugh! I also pray that God shelter's you and keep you, that you will have courage like Esther to stand up to any bullies; faith like Daniel to conquer anything that may seem difficult; wisdom like King Solomon to see the right from wrong; and a heart like our Savior to love all even still. All my love and prayers to you this school year. Please listen and pay close attention to Ms.C. Go forth, and Serve the Common Good!


“Think left and think right and think low and think high. Oh, the things you can think up if you only try." -Dr.Seuss
"The more that you read. The more things you will know. The more that you learn. The more Places you'll go!"-Dr. Seuss

Thursday, February 21, 2019

ME'AKAI TONGA

Ko e ‘uluaki ngaohi kai ‘a e Tonga ko e tunu. Na’e laku pē he malala hoko ai pē mo hono vauvau ‘o e ‘uli. Hoko mo e kofukofu ‘o tunu, fāifāi ai ki he ‘umu, ‘oku kei pulia te’eki ‘ilopau ‘a e kamata ‘o e fei’umu, kā kuo talu ai ‘o fai mai ki he kuonga ni. Ko e founga lelei mo ifo ‘aupito ‘a e ta’o. ‘Oku ma’a mo toe kakato ‘ae ivi ‘o e me’atokoni.
Ko e fa’ahinga me’akai mo hono ngaohi Faka-Tonga
‘Ufi: tunu, ta’o, holoholo ‘ufi, haka, ‘ikai ‘aupito ke lava ‘o ‘ota ha ‘ufi
Talo: ta’o, tunu, haka
Kape: ta’o, haka, mā
Kumala: ta’o, haka, (‘ikai tunu)
Manioke: ta’o, haka, tama ‘o ngaohi’aki ‘a e mā
Mahoa’a: tama pe ‘o feihili, ‘ikai ke kai ‘i ha toe founga
‘Ufilei: ta’o pe mo haka
‘Ulufonua
Mei: ta’o, haka, tunu, mā. Ko e ‘akau ‘ulufonua ‘eni
Hopa: tunu, ta’o, mā, tama (pa’apa’a). Ka momoho ‘oku vai’i ‘o ta’o, kuo haka he Kuo haka he kuonga ni, fakapaku, kai ‘oka Momoho
Siaine: tunu, ta’o, haka, vai’i ka momoho, ‘oku toe fakapaku ‘oka momoho, pea kai mata ‘oka momoho.
Ika
‘Ota ‘a e ika ‘e ni’ihi, ta’o kotoa, ko e ō pē ‘oku ‘ikai ta’o. Tunu, haka,
Ko e feke
‘oku lolo’i ‘o ta’o, haka, ‘ikai ke tunu, koe vale aipē ‘oku lava ke ‘ota. Ko e valea, ko e tona ‘I he kave ‘a ia ‘oku mulu ‘o kofu loufusi mata ‘o ‘ota, ‘oku fa’a tuku ‘o pō tolu pe lahi ange pea toki ma’u. ‘Oku fufulu pea ‘ai ki ha niu taufua. ‘Oku nanamu mālohi ‘aupito ‘a e fa’ahinga ‘ota ko ‘eni.
Ko e 'anga
Ko e ngaohi totonu ‘o e ‘anga ‘oku helehele ‘a e kanomate mo e ‘ate ‘o fio, kofu ‘aki ha loumei ‘o tunu. Kuo haka ‘eni pea kofu loufusi, ko e toki fai pē he ta’e’ilo, ko e kofu totonu ‘o e helefiofio´ ko e loumei mōmoa, pea ‘oku ‘ikai ta’o, ‘oku tunu pē, koe‘uhi ka ‘osi’osi ‘a e loumei ‘e toe fetongi, ‘o fai pehē pē ‘o a’u ki he moho.
Ko e valu
‘Oku ‘ota, ta’o pea haka he taimi ni, ‘ikai ke tunu
Ko e 'atu
‘Ota pe ta’o pea haka he taimi ni, ‘ikai ke tunu
Fonu
Kofu ‘o ta’o e hohoni kuo hele ‘o fio mo ika molu, ‘ikai tunu pē ‘ota. ’Oku ‘ota ‘e he ni’ihi ‘a e ngako ‘o e fonu, ko e ‘umisi pē nai, ka ‘oku ‘ikai ke pehē ‘a e kai ‘o e ika ‘Eiki ni.
Kanahe mo e Ngalau
‘Ota, tunu lousī, ta’o kae kofu, ‘oku ta’o ta’e kofukofu ‘e he ni’ihi, ko e fainoa, ‘oku ‘ikai pehē ‘a e ta’o ‘o e ika ko eni.
Ko e nofu: ‘oku kofu ‘o tunu,
‘Uulua: ta’o pea haka.
‘Ume: ‘oku ta’o pe kofukofu pea toe haka.
Tofua’a: lolo’i ‘o ta’o,
‘Ava: tunu, ta’o, ‘ota.
FINGOTA:
Vāsuva: ‘Ota, toki fai ki mui ni hono haka, ‘ikai ‘aupito ke ta’o.
Tofe: ‘ota pe.
Fotu’ohua: ‘ota
Kaloa’a: ‘ota, vai’i ‘o ta’o, pe haka.
Tukumisi: ‘ota, tunu.
Mehingo: ‘ota, vai'i ‘o ta’o.
To’o: tunu, haka, vai’i.
Kuku: ‘ota.
Tava’amanu: ‘ota, vai’i.
‘Uo: tunu, haka.
Paka: tunu.
Lomu: ‘ota.
Te’epupulu: ‘ota, tunu.
Topulangi: tunu, haka.
‘Umana: tunu, ta’o.
Kolukalu: tunu, ‘ota (‘a ma’anu pe).
‘Ohule: tunu (pusiaki tamaiki).
Palolo: Kofu ‘o ta’o (‘ikai loko faka’aonga’i ‘i Tonga ni).
Muli’one: ‘ota ‘a e to’oto’onga, lolo’i ‘a e sino.
Mula: lolo’i ‘o toki ta’o.
Limu Kehekehe
Fuofua: ‘ota
Tanga’u: kofu ‘o tunu
Puaka: ‘oku ta’o ‘a e puaka lahi mo e iiki
Puaka iiki: ta’o, tunu, haka-tahi, ‘ikai ‘aupito ‘ota. Ko e haka tahi ‘o e puaka´, ‘oku haka’aki ‘a e lau’i vi kei muimui.
Moa: tunu, ta’o lolo’i, haka.
Ko e toki ‘omi ‘a e pulu, ‘ikai hano ngaohi fakafonua ko e lū pe ‘o ta’o. Tatau pe ‘a e pulumata, māsima, kapa, ‘oku luu’i pe ‘o ta’o. ‘Oku pehē mo e kosi, ko e toki ‘omi pea ‘oku ta’o pē.
Ko e kumā: ‘I he kuonga mu’a na’e tunu ‘a e kumaa´ ‘o kai.
Peka: ‘oku tunu, lolo’i ‘o ta’o,
Lupe: ‘oku kofu ‘o ta’o, ‘ikai lolo'i
Puaka kaivao: lolo’i ‘o ta’o, ‘ikai luu’i.
Ko e kiu: ‘Oku kofu ‘o ta’o hangē ko e lupe
Ko e lafu: ‘oku tunu pē
‘Ofato: ‘oku tunu, ‘ota
Ko e fua pe ‘o e malau oku kai, tunu, ta’o pea haka fakapaku.
FAKANEIFUA:
PO'OPO'OI: ko e ma Tonga ‘eni oku tongi ki he hu’a si, kofu loufusi ‘osi angaki.
FAIKAKAI mei, talo, manioke, kape etc. kuo tama ‘o faki ki he loto- tutu.
NGOU'A: ko e lu kuo tuki mo e mahoa’a ‘o ta’o pe tunu, mate’I pea toki ‘ai ki he lolo- Tutu.
HUA: Ko e mahoa’a kuo aki ‘a e hu’a si, toki ‘ai ha lolo ki ai.
MALIMALI: Ko e maho’a kuo takao’aki ha lesi pe hina
‘OTAISI: vau ‘a e kano’I niu mata ki he hu’a si
‘OTAI KEHEKEHE: moli, meleni, vi, mango: hifi ‘a e fo’I akau ‘o heu fakataha mo e niumotu’u.
VAILESI: Oku kofu ‘a e lesi ‘o lolo’I ‘o ta’o. ‘Oku vai’I ‘a e hopa mo e siaine.
Vehihalo:
Fakalate:
KO E TO'UKUTU:. ‘Oku
vai’I ‘a e mahoa’a Tonga oku natu mo e niu motu’u ‘o kofu ‘o ta’o
HAMI: Ko e me’akai ‘eni ‘a e kau Niuafo’ou. Oku nau inu ‘a e niu mata, pea ‘utu ‘a e tahi ki he fo’I niu kuo maha ‘o tuku ai ke pala ‘a e kakano, ko e me’a ifo ‘aupito, ko e kiki ia ‘a e fonua. ‘Oku fa’o kato ‘o tautau ha fo’I niu e 4-10, pea ‘I he ‘ene pala ‘oku ‘omi ha fo’I hami ‘o tu ki he ‘ufi, pe talo, ha pe hange hano kiki pea oku tu ki he lau’I lu ‘o tunu pe ta’o ‘I ui ia ko e lu hami.
LOU’AKAU KAI: Ko e loutalo, kei muka, ‘a ia oku ui ko e lu.
KOFU ‘A E FA’AHINGA ME’AKAI.
MOA: Ka tunu ‘oku kofu loufusi mata, ‘e fua pelu ‘a e tafa’aki mo tafa’aki ke fataulaki ki loto, pea toki ha’u ‘a e ‘ulu mo e mui, pea nono’o pahu’a ‘o fakapona ki ‘olunga. Ka lolo’I ‘o ta’o ‘e pehe’I ‘ toki ta’o.
VAI IKA: ‘Oku kofu hange ko e mkoa, pea no’o ‘o ‘ikai fakapona ki ‘olunga, kae fiema’u pe ‘a e hiku I pahu’a ki he tafa’aki.
LO'I PUAKA; ‘Oku kofu ia ‘o tanaki ki ‘olunga ‘o nono’o hange ko e faikakai, ‘o takai ‘a e pahu’a. ‘Oku pelu lahi ‘a e ‘ul’I kofu.
KOFU FONU: Kofu tanaki ki ‘olunga pea pelu si’I ‘a e ‘ulu’I kofu
PO'OPO'OI: Kofu loufusi angaki, kae ‘ikai pelu ‘a e ‘ulu, ‘oku tuku pe ‘a e hiku’I loufusi ke tu’u ki ‘olunga.
FAIKAKAI KEHEKEHE: Kofu Loufusi angaki pea pelu ‘a e ‘ulu ‘o toki nono’o.
‘OTAI SI: Kofu Loufusi mata ia o tu’u pe ‘a e ‘ulu ki he ‘olunga.
‘OTA IKA: Kofu loufusi mata, tutu’u ‘a e ‘ulu’I kofu.
LOMU: Kofu loupata, kake’I ‘aki ‘a e lau’I fam ko e tapa hine ‘oku ngaue’aki.
KOLUKALU: Ka ‘ota ‘oku kofu’aki ‘a e lau hulufe pea toki kake’I lou si, ka moho ko e lou si pe.
UMANA. Kofu lousi ‘o ta’o
IKA TUNU: Lousi ‘u tunu, loufusi ‘a e ika ni’ihi.
‘Oku ‘ilo’I pe ‘a e me’akai mei he anga hono kofukofu. ‘Oku malie mo ngali poto ‘a e fakakaukau ko ia. ‘Oku fai ta’e’ilo ‘a e kuongani, pea ‘oku lahi ‘a e fehalaaki, mo fevete’aki ‘a e kofukofu me’a tokoni ‘I he pola, ko e kumi ‘a e me’a ‘oku te fiema’u. ‘I he ngaue ‘a e kau ‘iloanga, mo ‘ilo ngaue faka-Tonga, ‘oku maau ‘aupito he oku tuku mai pe ha pola pe ‘umu kuo te ‘ilo leva ‘a e kiki, mo e fakaneifua takitaha ‘I he anga hono kofukofu mo hono no’ono’o. ‘Oku kehekeh pe foki ‘a e lalangai ‘o e ngaahi kato ‘ai’anga kai ni’ihi, ke mahino founga ‘o e me’a oku fai. Na’e matu’aki tu’u lelei ‘a e fau’u mo e fakakaukau’I ‘o e ouau fakafonua I Tonga ni. Ko e ‘’auhia ‘o e’u me’alahi, ko tupu pe mei he ta’e tokanga mo e vave ‘o e laka. Ka oku tau faka’amu ke fai leva ha feinga ke puke ‘a e ngaahi me’a ‘oku toe, mo fakama’opo’opo lelei ‘a e ngaahi me’a fakafonua ke fai ki ai ha mamata ‘I he kaha’u, ki he anga , mo e founga ‘o e fa’ufa’u ‘o e nofo mo e ngaue ‘a e ki’i fonua ni kae ma’uma’u luta ‘a e fa’u, na’e ma’u ai ‘a e ivi ke tu’uaki ‘a e ha’aha’a ‘o e liunga na’e hoko ki he ngaahi fonua mo hono kakai ‘I he senituli ‘e ua pe tolu kuo hiliange. Malo si’I taukave mai ‘a Tonga, pea ‘oku tau fakatauange ke hoko lelei atu ‘a e fonoga ‘I he kaha’u na.
TONGA MO’UNGA KI HE LOTO
Ko e tau fakakai ki he katoanga pe Tauhi vaha’a ‘o hange ko e so, pe fono kava ki he fa’ahinga hua ‘oku fai, na’e ‘ai fakaha’atu’ia ia. Ko e feitu’u’ui faikakai na’e ‘aik kato, pea ko e kofu e tolu ki he kato. Ko e kuonga ni, kuo fakanounou ‘a e langa kato, mo e to’o ‘o e tu’ui ‘o ‘ai ha kato lahi pe ‘e taha ‘o fa’o katoa ki ai ‘a e faikakai kuo ngaahi pe ko e kofu ‘e 20 pe 50, fai atu pe ki he lava. Ko e kato ‘o e faikakai na’e ‘ikai pelu ‘a e fi ‘o e kato ke puli ki loto, na’e fi pe ‘o tuku pe ki tu’a, pea kavei louniu mata pe. Na’e ‘ikai ha kato me’akai moho ‘e ta’e kavei, ko e me’akai mata pe, mo e ika mata pe fingota na’e takitaki he loungutu’o katko, pea pau ke kato mata. Na’e ‘ikai ‘aupito ‘ai ha kato momoa ha me’akai, ko e veve pe, mo e feke momoa na’e ‘ai kato polopola momoa, pehe mo e ma Tonga. Ko e ‘ulufonua mo e ‘fua na’e ‘ai ia he kato momoa. Kuo ‘ai noa pe ‘a e kuonga ni tupu mei he masiva ‘ilo. Na’e kavei ‘a ‘e ‘umukaveitau, ka na’e ‘ikai kavei ‘a e fei’umu holo, na’e to’o pe ‘o taki fakavakavaka. ‘Oku fei’umu holo pe ‘a e fetu’uaki ‘o ha me’a faka’eiki, ko e toki ‘umu pe ‘oku kina puaka pea kaveitau leva ia ‘o ha’amo, ka ‘e holo ai pe hono toe, ka toki kiki ‘aki ha puaka, ika moa kakato pea kavei o ha’amo, ka ko ha konga pe lu, etc, pea ‘umu holo ia. Ko e faikakai ko e ngou’a ‘oku kofu fakamatei pea ta’o pea toki vete ‘o ‘ai mo e lolo. Ko e lu hami faka- Niua ‘oku kofu’aki pe ‘a e lau’I lu ‘a e hami, pea ‘oku no’o fahauaki ‘a e lu, ka kuopau ke ‘ave’aki ai pe ha kaa mata ‘a e fetu’utaki, pe ko e kava lahi pe si’I kae mata he ‘aho kotoa, tapu ‘aupito ke kava momoa, kau ia ki he fakasi’isi’I ‘eiki.
Ko e Fio ‘o e Lomu
Ko e loli kuo vau, ‘o tu’utu’u iiki. Kuo fa’a ngaue’aki ‘a e ika, pe kakala ki mui ni, ka ‘oku ‘ikai ke ifo tatau na’e poto ange pe ‘a e ‘uluaki fa’u ia.
Ko e ‘Ota ngangafu pe na’e fio kakala. Ko e siale tafa, pe no e fa kuo hifi na’e ngaue’aki, ka kuo toe fakalahi foki ‘e kuonga ni pea oku ikai pe ke tuha lelei ‘a e ‘ota nganafu ‘oku ikai ‘ai ai ha niu, ‘oku kofu pe ika, mo e kakala mo e ki’I tahi ke fakahauhau’aki. ‘Oku ‘ikai kato ‘oku to’o hapai pe ‘oku kofu ‘aki ‘a e loufusi mata, pea teu kakala ‘a e ha’inga. Ko e . Ko e ngalau mo e kanahe oku kofu lousi ‘o tunu pea pelu, pe tu’usi ‘a e kau’I Si, ko e O ‘oku ‘ikai tu’usi ka’oku tunu pe mo e kau’isi ‘o fakaloloa pe. Ko e lau’isi mui foki ‘oku te’eki tu’u loloa. Ko e Helefiofio: ‘Oku kofu loumei ia ‘o tunu. Ko e lau si mata ‘o tuusi ‘a e ‘ulu’I kofu, ‘oku pau ke tuku ‘a e valea’ifeke he ngaahi ‘aho, kofu pe mo hoo tahi, fetongi ‘a e tahi he ‘aho kotoa kae ‘oua kuo fe’unga(molu) pea toki fufulu ‘o hofo ki he niu taufua ‘o kofu ki he kai. ‘Oku ota ‘a e hui motu’a ‘o e’anga ka kuo ‘ikai fai ia. ‘Oku tuku ‘a efo’ihui motu’a ‘o e ‘anga’o lau ‘aho pe uike , toki ‘omi ia to’o ‘a e filo ‘I loto ‘o tu’utu’u ki he niu motu’u kuo hui ‘aki ha me’I tahi pea toki kai. ‘Oku kofu loufusi mata. ‘Oku tapu ‘aupito ke hapai he me’akai. Ko e me’a pe ‘a e ‘eiki ‘oku hapai.

KOE TONGA KITA

Ko e Faka'apa'apa
Ko e motu’aanga ia ‘o e tangata ‘oku hā ai ‘ene laka mei he manu. ‘Oku ‘i ai ‘a e fa’ahinga faka’apa’apa ‘o e fanau kehekehe, pea ‘I ai ‘a e fa’ahinga kakai ia ‘oku ‘ikai ha ‘i honau hisitōlia ha faka’apa’apa, ‘a ia ‘oku e’a mai ‘a e fu’u mā’ulalo ‘o e tu’unga ‘oku nau ‘i ai. Ko e faka’apa’apa 'oku hā lahi ‘i he kau Polinisia, ko e faka’apa’apa ki he mā’olunga. Ko e Tonga, ‘oku faka’apa’apa ki he mā’olunga mo e lahi.
Ko e ngaahi tu’unga faka’apa’apa’ia ‘eni ‘e he Tonga.
( a ) ‘Eiki
( e ) Tamai
( f ) Tuofefine
( h ) Lahi
( I ) ‘Ulumotu’a
( k ) Pekia
Ko e ngaahi me’a ‘oku fakaha’aki ‘a e faka’apa’apa
Ko ‘ete tō’onga
Ko ‘ete lea
Ko ‘ete teuteu
Ko ‘ete tauhi vaha’a
Ko ‘ete ngāue
KO E FAKA'APA'APA KI HE 'EIKI :
‘Oku tapu ‘aupito ke ala pē lakasi ‘a e fofonga ‘o ha hou’eiki, kuopau ke te fakatulou ‘oka kuopau ke te laka pē ala ‘o mā’olunga ange ‘i he ‘eiki. Ko e lea ki he ‘eiki ‘oku pau ai pē ke ma’ulalo kita ‘oku lea ‘i he ‘eiki , ko ia ‘oku fa’a nofo ai ki lalo pe tulolo ‘i he lea kia hou’eiki . Ko e teunga kia hou’eiki ko e ta’ovala mo e kiekie, pau ke nono’o hoto kongaloto , tapu ke tu’u sei pe tekiteki hoto ‘ulu (tukukehe ‘a e faiva). Na’e tapu ‘a e talanoa tuhutuhu, ‘a e kata ‘ehē, lea mo e ma’anga, pau ke nofo fāite ‘a fafine, fakata’ane ‘a tangata , tapu ‘aupito ‘a e laka kai pe inu tu’u. ‘E ‘ikai ha fakaloloa pe nofo tokonaki ‘oka ‘i ai ‘a hou’eiki, ‘ikai ha talanoa tokoto, tali "Koau" ‘a e ui kotoa, tapu kete Koau ki ha taha lolotonga ‘oku nofo ha ‘eiki ‘oku lahiange. ‘Ikai kete laka tatau mo e ‘eiki kuopau kete ki’i mahili kita ki mui. Kovi ‘aupito.ke talanoa ha ‘eiki pea te tu’usi atu, tali ke ‘osi ‘ene lea pea te toki lea. ‘Oku ‘ikai ke keinanga fakataha ‘a e hou’eiki mo e kakai. ‘Oku tapuha ‘a e Kava he ko e me’a tupu’a ia ‘o e fonua, fai ke molumalu ‘o nofo takai fakalelei ko e kakai vale pē ‘oku nau faikava ta’emaau hange ha kaumuli.
KO E FAKA'APA'APA KI HE TAMAI:
Ko e me’a toputapu ‘aupito ‘a e Tamai. Neongo ‘oku te mama’o mo ta’e’ilo’i ‘a e ‘eiki fakafonua ka ko hoto ‘eiki ‘ete tamai. Tapu ke te ala ki hono ‘ulu, ngāue’aki ha me’a ‘oku lave ki hono sino. He ‘ikai ke te kai ‘i hono mohengā, pē ‘i hono leke pē loki pehē, pē kai ha’ane toenga kai. Ka mālōlō ‘ete tamai ‘oku te fu’u taupātetele mo kosi’ulu ‘o nofo tapu kae ‘oua kuo ‘osi ‘a e taimi kuo tu’utu’uni, tapu ai pē ke te hake ki hono fa’itoka. ‘Oku tatau pē ‘a e tapu ‘o e tamai, ta’okete, mehikitanga mo e tama ‘a mehikitanga.
FAKA'APA'APA KI HE TUOFEFINE:
Ko e tapu eni ‘oku mamalu ange fau. ‘Oku tapu ke fale taha ‘a e tuonga’ane mo e tuofefine pē te na nofo fakataha ‘i ha ha’oha’onga, koe’uhi na’a lea kovi taha ka na fanongo ki ai. ‘Oku a’u ‘a e tapu ko ‘eni ki he alafianga. Veitapui ‘a e mali hono tuonga’ane, ‘e ‘ikai te nau mohe fakataha, vala taha pē fanongo taha ki ha talanoa pē lea kovi. Ka fokifā kuo ‘alu atu ‘a e talanoa ‘o lave ki ha kovi ‘e pehe leva, “Puipuiange mo …….. (‘a e alafianga).
Ko e tuofefine ‘e pule ki he tuonga’ane mo ‘ene fānau ‘i he ‘enau mali mo e mate, ka ‘ikai ‘a e tuofefine ko ‘ene fanau ‘e fetongi ia. ‘Oku ‘iai pē ‘a e konga he anga ko ‘eni kuo fakalelei’i ‘e he Lao pea ‘oku totonu ke toe fai pē hano fakalelei ke fe’unga mo e Lao mo e Lotu he ‘oku ngāue kovi’aki ‘e he tokolahi ‘o tupu ai e maveuveu mo e feta’efe’ofa’aki. ‘Oua pē ‘e tamate’i kae fakalelei’I pē he ‘oku ‘iai hono faka’ofo’ofa ‘o e feongo’aki moe fe’aonga’aki. ‘Oku ‘ikai foki pule loa ‘ata’ata pē ‘a e fefine ka na’e ‘iai ‘ene me’a na’e teu ki hono tuonga’ane mo ‘ene fanau, ko e teu ia ‘i he ‘ene ‘ofa ka ‘oku ‘ikai ‘ilo ia ‘ehe kuonga ni ko e ma’u hala ‘o pehee ko e nofo ‘ata pē ‘a e tuofefine ia pea toki ‘alu pē ‘o pule fā’iteliha. ‘Oku mele ai ‘a e vaha’a ko ‘eni na’e mālie hono fai ‘I he ‘ofa mo e faka’atu’i
FAKA'APA'APA KI HE LAHI:
‘Oku mamafa angae ‘a e tu’unga ‘oe fefine ‘ia ‘i he lahi. ‘Oku pau ke toka’i ai pē a e lahi mo hono hako ka ‘oku ‘ikai ke ne fai ha fu’u pule hangē ko e fefine. ‘Oku fa’a fepaki ‘a e lahi mo e fefine ‘i he taimi ni’ihi pea mālohi pē ‘a e fefine neongo ‘ene si’i. Ka fakatou tangata pē fakatou fefine, ‘e mālohi leva ‘a e lahi ‘o fai tu’utu’uni. ‘Oku nau tauhi ‘a e totonu ‘o e fāmili ‘o tukulolo ai pē ki he lahi, ‘oku mālie ‘a e fai pehē ‘a e kau fa’ē ‘eiki ‘oku fakautuutu ai ‘a e toka’i hono ‘eiki mo e melino foki.
FAKA'APA'APA KI HE 'ULUMOTU'A:
Ko e ‘Ulumotu’a ko e lahi ‘i he fāmili pē ha’a. ‘Oku ngali fo’ou pea ongo ma’ama’a ki he kakai Tonga ‘a e ‘Ulu ‘o e Fāmili ki ha ki’i tamasi’i ta’u 21 toki fakanofo Nōpele, kae nofo ‘a e fototehina ‘o e tamai, ka ‘oku ‘ikai ko e ki’i tamasi’i ‘oku ‘Ulu ko e Hingoa ‘o e tamai ka ‘oku ‘ai ki ai. ‘Oku ‘iai pē mo’oni ‘a e teki ki he me’a ni, ka ko e Lao foki ‘oku taki mo pule’i ‘a e fonua mo e kakai, ko e hingoa ai pē ‘oku kei ‘ulu he fāmili, pea ka kuo ‘ai ha taha kei si’i, pea si’i ‘ene ‘ilo mo anga moveu, ko e fo’ui nai ‘o hai? ‘o e fāmili he ‘oku ‘ikai ha ‘amanaki ‘e akonaki ‘e he Lao ‘a e fanau. ‘Oku totonu ke tūkuingata ‘a e fo’i fāmili ko ia ‘i he feinga’i ke ako’i mo tākitala’i ‘a e tamasi’i ‘oku nau ‘ilo ‘e hoko, he kuo pau ‘e fai pē ki he Lao kae teuteu ‘a e fāmili ia ke hoa ‘enau ki’i tangata mo e tu’unga ‘e ui ia ki ai. ‘Oku ‘ilo pē ki he hau ‘a e Lao, kae toe fai pē ‘a e sio ki he kuonga mu’a. Ko e taimi mu’a na’e tukufakaholo ‘a e motu’a mo hono fototehia pea toki hoko ki he fānau. Na’e kau lahi foki ‘a e ‘ilo mo e fakapotopoto ‘i he fili ‘o e hoko, pea na’e fiemālie ‘a e kakai mo e fāmili he ko e meimei lelei taha ia ‘o e fāmili na’e ‘ai kia ‘a e Hingoa ‘o hoko ko e ‘Ulumotu’a. Na’e fa’a fili ‘a e konga ‘eiki neongo ‘ene si’i ‘i he fāmili ni’ihi, kā na’e lahi ange pē hono ngāue’aki ‘o e ‘ilo mo e fakapotopoto. ‘Oku ‘ikai ke hala ‘a e founga faka-Lao, ka e ta’elava ‘a e fatongia ‘o e fāmili ke teuteu hanau ‘Ulumotu’a ‘oku hoa mo e tauhi ‘o e nofo mo e Fatongia ko e ta’emahino mo e fehalaaki ‘e hoko ki he ngaahi fāmili pēhe ni.
Ko e faka’apa’apa ki he Pekia:
‘Oku ‘ikai ha taimi ‘i he hisitōlia ‘o e fonua ni ‘e hā ai hano toki fokotu’u ‘o e faka’apa’apa ko ‘eni. Talu ai pē ‘a e tupu ‘a e kakai ni mo e anga ko e faka’apa’apa ki he Pekia. ‘Oku tatau ‘a e ‘eiki mo e tu’a ‘i he me’a ni. Neongo ko hou’eiki pē na’e fai kiai ‘a e faka’apa’apa kehekehe ka ‘i he mate na’e ‘iai pē ‘a e faka’apa’apa ia neongo ko e tu’a mā’ulalo mei fē, pe ko ha muli ‘e toka’i pē si’i putu.
Tauange mai ke ‘oua na’a hiki ‘a e fo’i ‘ulungaanga mālie ko ‘eni ‘o e Tonga. Ko ha sivilaise ha’u mo e matakali mei fē ‘a e fonua, na’a nau ha’u mei ai. Ko e me’a fakailifia mo fakalilifu ki he Tonga ‘ene hanga ki he kakai ‘o e ‘Otu Fonua ni’ihi, ‘oku nau kai mo faikava he ve’e fale ‘oku ‘iai ‘a e mamahi. Ko Tonga neongo pe ko hai kuo mate ‘e iai pē hono tapu ‘a e fale ‘oku tokoto ai si’I putu. He ‘ikai ifi tapaka, pe kai pe faikava ai ni’ihi. Pehe pe mo e fa’itoka.
‘Oku tau ongo’i mālu’ia ‘i he hoko mai ‘a e mate. He ‘ikai tanu noa pē si’a mate, ‘e ‘iai pē hono lou ‘one’one mo e pata. ‘Oku fakaanga’i ‘e he ni’ihi ‘a e hela mo e ongosia he ouau ‘o e putu ko e sio ia ki he ‘ene mole, ko e fai ‘e ia ko e ongo’i ‘o e hoko ‘a e mate ki ha taha. ‘Ikai ke te fie fakamaau’i ‘a e ongo fakakikihi, he ‘oku tau’ataina pē ‘a e fāmili ki he me’a ‘e fai ki he ‘enau putu, ka ‘oku ‘ikai mato’o ‘i hoto loto ‘ete mālie’ia he ongo’i ‘e he Tonga ‘a e hoko ‘a e mate ki ha taha. ‘Oku ‘iai ‘a e ngaahi Siasi ‘oku nau tu’u ki ‘olunga ‘i he taimi ‘o e Papitaiso ha ki’i valevale ko e faka’apa’apa ki he fakahūmai ha tangata mo’ui ki he Siasi ‘o Kalaisi., Pehe pē mo ha papi he vailahi ‘oku ‘alu a’e kakai ‘o hiva mo lotu ‘i he fakahū koia. Pea te tau fiefia mo faka’apa’apa ki ki he ‘ene hūmai kae tuku ai pē ‘a e hūatu ia, ‘oua ‘e fakamamafa’i. Ka kuo alu tuku ai pe ā ke ‘alu Mo’oni pē ia ‘oku ‘ikai ha me’a ‘e maumau ai pē te ne toe ‘ilo’i ha me’a. ‘Oku ‘ikai ko e fai ni ko ha toe ‘ilo’i ‘e he mate ha me’a ka ko e ongo’i ‘e he mo’ui ‘akitautolu na’e feohi mo ia. Ko e tamasi’ik fakahūmai, ‘oku ‘ikai te tau ‘ilo pe ‘e hūmai ‘o fēfē, ka kuo tau’ilo ia kuo hūatu ‘ene ngāue mo ‘ene mō’ui, na’a tau maheni, ko hoto konga pē kaungā ngāue mo ‘ene mo’ui mo fononga. Nga’ata! Ke ‘ou mai te tau sītu’a mei he faka’apa’apa ki he pekia he ‘oku ‘ō mo e ongo ‘a e tangata totonu pea ko e me’a pau ia ke fai. Ko e ongo’i ‘a e mamalu ‘o e mate kuo hoko ko e tefito’i me’a mo e ‘ofa faka’atu’i ‘e kinautolu kuo hokotonu ki ai ‘a e mamahi ‘o e māvae
KO E TEUTEU:
‘Oku māvahevahe pē teuteu, ko e ta’e’ilo pē‘oku feto’oaki ai ‘o ngali kehe ‘ae fai ‘o e teuteu ‘a e Tonga. Ko e teuteu ko e konga ia ‘o e anga faka-Tonga ko e konga ia ‘o ‘etau faka’apa’apa.
KO E TA'OVALA:
‘Oku māvahevahe pē ‘a e ta’ovala ‘o e sino’i ‘eiki ko e konga kie, lokeha pe ha fa’ahinga falaiiki. ‘oku faka’ahu pē ngaahi ke hoa mo e ‘eiki. Ko e hou’eiki toputapu pe na’e falafatu ‘a e Tu’i Tonga mo e Tamaha. Ko e falavala na’e fa’a tuku tauhi ‘a e falavala ‘o e hou’eiki ni’ihi ‘ikai hohoko hono ngāue’aki.
Na’e konga fala pē faka’ahu pē kuta mei Fisi ‘a e matu’a tauhi fonua pea lā ‘a e kau matāpule. Na’e kehe ‘a e ta’ovala fekau pea kehe ‘a e ta’ovala putu pea kehe ‘a e ta’ovala liongi. ‘Oku fa’a faka’anga’i he kuonga ni ‘a e ta’ovala konga kie ki he putū ka ko e mo’oni ko e sio pē ki he ma’ama’a, ka ‘oku hala ‘aupito. ‘Oku mahino ‘i he teu fakapāpālangi ‘a e kehekehe ‘a e taimi mo e feitu’u mo e tupenu ‘o e kofu. ‘Oku pehe ‘a e sio ‘a e kakai Tonga ‘ilo mo maheni teuteu faka-Tonga ki ha ‘ai noa pē ‘a e fa’ahinga teu ‘ikai ‘ilo hono totonu. ‘I he ‘a’ahi mai ‘a e Kuini ‘o Pilitānia mo e Tiuke ‘o ‘Etinipua ki Tonga ni. Na’e me’a ‘a e Tiuke ki ha ‘eiki nōpele na’e ta’ovala lōua (ko e lokeha na’e ‘ai lalo pea fungani ‘a e kie Hingoa na’e faka’ahu) pea ne ‘eke ki he Kuini Tonga ko e hā ‘oku lōua ai ‘a e ta’ovala ‘o e ‘eiki ko ee pe ‘oku ngofua pē. Na’e mālie’ia ‘a e Kuini Tonga ‘i he tokanga’i ‘e he ‘eiki Pilitānia ‘a e me’a ko ia, pea fielau he ‘oku maheni ‘i he teuteu he ko e hako’i tu’i toe mali mo e tu’i. Na’e tali ‘e he Kuini Tonga, “ ‘oku ngofua pē ‘o ka ‘oku hoa ‘a e ongo ngafingafi ‘oku ‘ai lōua, he ‘ikai fai noa pē. Pea pehē ‘e he tiuke ‘oku pehē pē mo kinautolu kuopau ke hoa ‘a e fa’ahinga tupenu pea toki ‘ai fakataha ‘i ha kofu. Ko e teuteu ko e Faiva na’e fa’u ‘i he ‘ilo mo e māhe ni ‘oku ‘ikai fai noa pē ke fai’aki hoto loto mo ‘ete faingaofua’ia. ‘Oku pupuha’ia ‘a e kau fakamāu mo e kau poto tokolahi he ngaahi fu’u pulupulu mo e tatā ka kuopau ke ‘ai he ko e teuteu ia ‘o e fa’ahinga ko ia. ‘Oua te tau va’inga ‘aki ‘a e teuteu faka-Tonga he ‘etau ta’e ‘ilo mo ‘ikai maheni ki ai he ‘oku tau li’aki hotau faka’ilonga poto ka tau ‘ohofi ‘a e teu muli mo e ta’e‘ilo, pea tau to he vaha’a pe ko e teuteu fe ‘oku te ‘ai, sai ke fekumi ke ‘ilo kakato ki hono ‘ai mo e taimi ‘o e fa’ahinga teu pea te ngali sai mo fiemalie. Ta’ofi ‘a e fai noa he ‘oku iku pe ki he ngali fakapo’uli, pea fa’a tala ai ‘ete mama’o mei he ‘ilo mo e maheni.
KO E TAUHI VAHA'A:
Ko e taha eni ‘i he anga ‘oku ha’i’aki ‘a e fonua ki he fe’ofo’ofani mo e melino. Na’e ‘ikai ngata pē ‘i he fakafonu ki he fe’ofo’ofani mo e fakafāmili ka ki he fakafo’itangata. Na’e tauhi ke lelei mo molumalu pea tupulekina ai ‘a e melino mo fetoka’i’aki. Na’e ‘ikai lava ke mele ‘a e vaha’a na’e matuaki tokanga’i ‘e he kakai ‘o nau loto’aki.
‘Oku pangō he kuo faifai pea tō kehe ‘a e ni’ihi ‘o lau ko hono fai o e tauhi vaha’a ko e fakavaha’a, ‘a ia ‘oku hala mama’o, pea fielau ‘a e hoko ‘a e ngaahi me’a ‘o fakamā ‘i he ngaahi kolo ‘e ni’ihi, ko e fie hā’aki ‘a e me’a ‘oku kovi, ko e taha lelei ‘oku fie hā hono hingoa ‘i ha me’a ‘oku lelei mo ngali tangata. ‘Oku takitaha feinga ‘a e kolo ke foki lelei ha folau mo e talanoa ‘o e ivi mo e lelei ‘o e kainga mo ‘enau anga fakamatapule mo e ma’a ‘o e kolo mo e ha fua ‘a e me’a ngali tangata.. ‘Oku tau ‘ilo pe ‘oku tau holi ke ongoongoa hotau kolo pe vahe. Kae hili ia ‘oku tau’aki fai ‘a e kau fakapo’uli ia ‘e ni’ihi ke ta, mo ngaahi kovi’i ‘a e folau pe pāusi’i honau kakai fefine. ‘E tuku koā ‘a e fonua mo e kolo ‘o hou’eiki ke maumau’i ‘e ha ki’I tokosi’i ta’eako mo ta’elotu, fakapikopiko mo e fakakina. Ko fē ‘a e kakai fakapotopoto ‘o e kolo kuo fakamele’i ai homou fonua ‘e he kakai vale. Vakai! ki he mole ‘a e anga ko ‘eni ‘e maumau ‘a e fonua kae fēfē kuo angi ‘a e kau fakapo’uli pea longo pē ‘o manavahe ki ai ‘a e kau lotū mo e akō. Ko e tefitō, ko e fānau ‘a e kakai fakapotopoto ‘oku pehee. Koe tupu mei he tuku pē ke ‘eva kae fai pē he mātu’a ‘a e kavenga. Mālō si’enau fai ka tenau mole foki ka e hoko atu. Ko e totonu puke ‘a e fanau ‘o tuku kenau fakahela pe mo fekau ke nau ‘alu o fai ‘a e ‘ume’a ‘a e fonua ke nau ‘ilo mo ongo’i ko e me’a ia oku totonu ke fai te nau mamahi’i ‘a e me’a ‘oku nau hela ai.
Tauhi ‘a e vaha’a mo e kaungā’api ha ‘apisia ha’anau ngāue, ha’anau vūlangi, ha’anau kavenga pe kātoanga, fie kaunga fai ma’u pe ko ‘ete fai atu ‘e fai mai ia pea fetu’utaki pehe ‘a e anga ‘o e nofo ko e me’a faka’ofo’ofa
KO E NGAUE:
‘I he kuonga mu’a na’e pau ke ngaue a e tangata mo e fefine kotoa pe koe’uhi na’e nofo popula ‘a e kakai ki he hou’eiki. Ko e ngoue moe fangamanu pe Faiva ki tahi, ko e kokaka’anga mo e lalanga, fangota mo e ha fua pe ‘a e ngaue fakafefine. Ko e fai kotoa ma’a hou’eiki he ‘ikai ta atu ha tutu ‘a e tu’a he kuopau ke tautea. Ko e feime’akai pe na’e fai ma’ata pea na’a mo ia ka lelei ha’ate me’a ‘e ngaahi, ‘e to’o ia ‘o ‘ave kia Houi’eiki. Fakafeta’i ko e ‘Otua ki hono kakai ‘o fou ‘ia Tupou I ke tukuange ‘a e kakai mei he nofo hopoate ke takitaha ngaue ma’anautolu, pea tau’ataina ‘enau foaki ‘i he ‘ofa, ka neongo kuo tuku ‘a e ngaue ma’ae hou’eiki ka ‘oku ‘ikai ko e pehe ke nofo ta’engaue ma’anautolu pea tau’ataina. Pe koe pehe ke nofo ta’engaue ai ‘a e kakai. Kuo pau ke te ngaue ke ma’u ha’ate me’a ke fua ‘aki ‘a e kavenga mo e Tauhi ‘aki ‘a e famili mo fai ‘aki ha me’a ‘oku te loto ki ai. Ko e ngaue ko e lau faka-‘Otua ia ko e tau’ataina mei he ngaue ki ha tokotaha kehe ka kuo pau kete ngaue kita ma’ata. Ko e nofo ta’engaue ko e iku pe ki he’ete popula ki he kakai ‘oku ngaue. Kuo lao’i foki ‘e he pule’anga ‘a e ngaue oku totonu ke fai. Ko e ta’efaka’apa’apa ‘a e fakapikopiko he’e iku ki he kaiha’a , nofo’anga kovi, valakovi ‘a e ni’ihi, Ka ma’u ha me’a ‘a e fakapikopiko ‘oku lahi ki he kole mo e kaka foki. ‘Oku hoko ‘a e tangata fakapikopiko ko e kavenga ‘a e famili mo e kakai kotoa pe ‘oku felave’i mo ia. ‘Oku ikai ngata ‘i he fakapikopiko ‘i he ngaue fakasino, ka ‘oku ‘I ai ‘a e ni’ihi ‘oku a’u ki he fakapikopiko ‘I he fakakaukau. Ko e koto fakapo ki he fonua ‘a e kakai pehe. Kuo pau ke ngaue ‘a e tangata ke mo’ui.
'OKU TUI 'AE FINEMOTU'A KO 'ENI, 'OKU FA'A MALAVA KE TE HANGA 'O TALA 'AE FAKAFOTUNGA 'AE TOKOTAHA 'OKU NE MA'U 'AE FAKA'APA'APA FAKATONGA TOTONU, HE 'OKU 'ASI IA PEA MAHINO LEVA 'AE FOUNGA NE OHI HAKE AI 'AE TOKOTAHA KOIA.
'OKU FA'A SI'ISI'I LEVA 'AE NGAAHI PALOPALEMA KO ;ETE 'ILO'I 'AE FKA'APA'APA FAKATONGA MO HOTO TONGA.
TU'A'OFA ATU.

KO E KUPESI

Ko e KUPESI.
Ko e taha foki 'oe ngaue ne lahilahi ki ai si'eku kui. ko hono feinga'i ke patoloaki 'ae ngaue'aki 'oe feta'aki ki he ngatu.
Ka kuo a'u foki ki he ngaahi 'aho ni, kuo ngaue'aki 'ae pepa moe tupenu ki he ngatu.
...
'I he'ene pehee, na'aku lekooti mei ai 'ae ngaahi Kupesi lahi 'aupito. Pea ne tuku ai 'o laui ta'u, Ka ko hono toe ma'u moe ngaahi kupesi 'o lava leva ke ta totonu. Kuou fiefia leva ke tuku hake.
NGAAHI KUPESI 'O TONGA.
1. AMOAMOKOFE. ( taha 'oe Kupesi 'eiki)
2. AOTAPU ( 'oku kalasi kehekehe 'e 3 'ae kupesi Aotapu)
3. FATA'OTU'ITONGA.
4. KALOU.
5. LONGOLONGO ('oku kalasi 'e 3 'ae kupesi Longolongo)
6. MANULUA ('oku kalasi kupesi kehekehe 'e 3 'ae Manulua)
7. MATAHIHIFI.
8. PANGAIKAFA.
9. POTUA MANUKA.
10. TOKELAU FELETOA.
11. VE'ETULI.
FAKAMOLEMOLE, KOE 'U KUPESI KOTOA KO 'ENI KOU 'OHAKE, 'OKU OU 'ILO'I LELEI TA'E TOE VEIVEIUA HONO FOFONGA MO HONO TUI MO HONO NGAAHI. PEA TEU LAVA LELEI PE 'O TA HA KI'I FKTAATAA KI HE 'U KUPESI KO 'ENI.
KA TEU 'OATU PE IA KI HA TAHA, 'OKU NE FIE GNAUE'AKI KA KO E 'IKAI KE 'OATU KE MESIUME'I..
MALO..

KO E SILA 'O TONGA

KO 'ETAU SILA 'O TONGA.
Ko e tohi ni ne fakahoko 'e 'Osaiasi Veikune koe fuofua Veikune na'ane 'i he fakataha ko 'eni.
KO 'ETAU SILA NA'E FA'U IA 'E NGU KOE MOKOPUNA 'O TUPOU 1. PEA MO 'ETAU FUKA FOKI HONO TA.
...
1. KO E HELETA 'E 3 KOE HA'A TU'I 'E 3
i Tu'i Tonga.
ii. Tu'i Ha'atakalaua.
iii. Tu'i Kanokupolu
2. KO E FETU'U 'E TOLU. KO E FAKAFOFONGA IA 'OE FONUA 'E 3.
i. Tongatapu.
ii. Ha'apai.
iii. Vava'u.
Pea kuo hoko ia 'o pule'i 'ehe Tu'i pe 'e taha. Tu'i Kanokupolu.
3. KO E LUPE MOE LOU'OLIVE.
Ko e Lupe 'oku ne 'utaki 'ae lou'akau, kuo fakaha kuo Melino FakaKalisitiane 'ae fonua ni, pea 'osi 'ae feke'ike'i 'ae Hou'eiki.
4. KOU LOU'AKAU NE HA'I 'AE KALAUNI:
Ko e Loua'akau 'oku ne ha'i 'ae Kalauni, ka 'iai ha Tonga 'e hia ki ha Hou'eiki, te ne 'ai 'ae Louifi 'o kahoa ki he 'Eiki 'oku 'ita.
5. KALAUNI.
Ko e Kalauni koe faka'ilonga kuo Tu'i 'ae fonua ni, pea kuo tukulolo 'ae Hou'eiki kotoa pe.

Thursday, April 19, 2018

Sweet Memories...


Sitting here at work and I’m having flashbacks to my aunty Helena’s funeral service when uncle Siaosi did the Geneology…lmao…literally EVERYONE’s Leimaxx came out to play like it was a full on koniseti (concert). Especially when he called aunty Malieta, my mom, and aunty Siliva (his wife)…omg, *literally dying over here* They all full on got up and waived at everyone like it was a tali-ui or something! And everyone that was there laughed their heads off like it was a comedy show. And then afterwards, aunty Malieta gets up on the mic and talks about her twin and how she passed away…guys, like the story alone was so real and so hilarious I was crying from so much laughter! But the most memorable part of the funeral was uncle Sione Matenoa and uncle Toni crying and weeping for their sister…I know it was supposed to be so sad, emotional and very sentimental, except, all of us cousins we literally dying of laughter that we had to hide our laughter because of the faifekau’s. But the highlight of the entire funeral was our cousin bonding waiting in the rain for a ride back to Kihei and Tilose and Katieli sitting in the back truck! I really don’t know how to put it in words, but I can draw you a picture. I was driving, there were about 9 of us packed inside the truck, yes, 9, and our brothers Katieli and Tilose sat in the back, hair out, cruisin’ em trying to light a cigarette to smoke in the pouring rain! It is one of my fondest memories with my cousins and I miss them. Hopefully, one day, we’ll get to reunite again and continue to do what we do best, make great memories!

Monday, April 16, 2018

Tala Fatongia Ki He Palasi 'oe Tu`i

Talafatongia ki he Palasi ‘o e Tu’i:

‘Oku fiema’u ‘aupito ‘a e kau ngaue ‘o e Palasi ke tokoni ki he kau Sotia, ka nau fakahoko fatongia lelei ki he Hau, pea kia Hou’eiki kae’uma’a ‘a e kakai ‘o e Fonua.
Ko e ‘Api ‘o e Tu’i na’e fa’a taku ko Loto’a, ‘i he kuohili ko e ‘api pe ia na’e mahino ‘a hono ‘a maka, pea ko loto leva ‘a e feitu’u pe potu tapu ‘oku ‘Afio ai e Hau mo hono Fale.
Kuo lahi foki e fanga ki’i loto’a ia he ‘ahoni pea tetau taku pe a Loto’a ko Palasi, pea ko hono tu’utu’uni mo hono ouau, ‘oku fakahoko tatau pe ia ki ha taha ‘o e ngaahi ‘Api ‘o e Tu’i ‘i he ‘Ene ‘Afio ai. Ko e fakatonuhia’i ‘o ha to’onga pe fakangofua, ‘oku fai pe ‘e Kinautolu ‘oku ‘Anautolu e Palasi, pe ko hano fakatonutonu mai mei he ‘Ofisi ‘o e Palasi.
Ko e Tu’u faka-Lao ‘o e ngaahi Tu’utu’uni ki he Palasi ‘o e Tu’i:
‘E malava ke ’eke’i ‘e ha taha ‘i he’ene totonu mo tau’ataina fakafo’ituitui ki ha’ane fa’ahinga to’onga ‘oku ‘ikai fetaulaki mo e tu’utu’uni ki he malumalu ‘o e Palasi, ‘o hange ko ha’ane fie fakamalu pe ‘a’ana ‘i ha ‘aho la’a pe kai tu’u. Ko e me’a ke mahino, ‘oka fie fakaloea, ke fakamahino ki ai ko Palasi ko e ‘api pe ia ‘o e Tu’i, pea ‘okapau ‘e ‘ikai ke fie fai ki hono ngaahi fakamolumalu, pea kataki ‘o ‘alu ki tu’a’a he koe kau le’o ‘oku nau ma’u e mafai ki hono malu’i mo pukepuke e malumalu mo e maau ‘o e Hau.
Ko e ngaahi ‘Ulungaanga ‘oku tapu pe ngofua ki Palasi:
Ko e ngaahi ‘ulungaanga fakapa’apa’apa ‘o e Palasi, ‘oku makatu’unga ia ‘i hangaahi to’onga ‘oku ‘ikai ke nau uesia e TAPU pea ko e anga ‘oku ‘ikai fakamatatu’a pe koha to’onga ‘oku ‘ikai kene fakatataua ai ha taha ‘oku ‘eiki ange, pe ko ‘ene fakasi’isi’i ‘eiki. Ko e ngaahi to’onga fakahikihiki ‘eiki pe ‘oku fai ki Palasi, pea ‘e ‘ikai ke lava ‘o manatu’i kotoa kae manatu’i ma’u pe e ngaahi me’a ko ‘eni:
 Ko e Hou’eiki ke ‘oua ‘e fakatataua
 Ko Hou’eiki ke pukepuke mo Tauhi honau langilangi
 Ko Hou’eiki ke fiemalie ‘i he taimi katoa
Ko e ngaahi ‘ulungaanga pe to’onga ke tokanga’i:
To’onga ‘Uhinga ‘oku kau ki ai:
KAI TU'U / TU'U / TALANOA TU'U:
Pea mo ha feitu’u pe ‘oku anga ta’e faka’apa’apa ha kai tu’u telia e kelekele ‘eiki pea mo e ‘Iai ‘a Kinautolu ‘oku fakatapua. ‘I he potu kehekehe ‘oku te anga ta’e toka’i ha taha
LONGOA'A NOA'IA MO E FAKAHOAHA'ASI 'O KINAUTOLU (FALE 'OE TU'I)
Tukukehe ka ko ha katoanga ko e nonga mo e ta’efakahoha’asi ‘o e Palasi, kuo pau ke Tauhi. ‘Oku a’u pe eni ki ha’ate mamahi ia tu’unga ‘i ha lavea pe faingata’a’ia ‘oku ‘ikai pe ongo mai mei hoto ngutu telia e Hau
TUKUANGE 'ULU:
Ko ha’ate ‘apisia pe ‘oku te tukuange ‘ulu ai, ‘i he fakahikihiki e Hau, ‘oku ‘ikai ke toe ‘iai ha fakamamahi. Ko Palasi ko e tukuange ‘ulu pe ‘i he Hala pe Pekia ha taha ‘o Kinautolu ‘e Palasi
VALA HULUHULU TU'U, MOE SOTE LI KI TU'A:
‘Oku tapu eni he ‘oku ‘iai pe hono ‘uhinga he na’e fai pe ia he’e kakai takatakai
KAKA /TUKU ME'A/ TALANOA FAKALAKA 'I HE 'A 'O PALASI:
Ko e toputapu 'o e Palasi koe fakatataa'aki e LOTO TATAU.
HEKA ME'ALELE 'I PALASI:
Ko e hou’eiki pe ‘o Palasi mo kinautolu ‘oku lolotonga fe’ao ki he hou’eiki ‘i he loto me’alele ‘e ‘ataa. Ko e me’alele ko e faka’uli pe ‘oku ‘ata ka kuopau ke vala lelei mo ia. Tukukehe kapau ko ha uta ‘oku fiema’u ke pukepuke kuo pau ke ‘iai ha taha ia ki ai pea ko e toenga ke hifo kotoa ‘i tu’a he matapa. He 'ikai ke toe heka ha taha ko e ave ha uta ki loto Palasi. Ka te nau ngata pe mei mui, 'E 'ikai ke toe 'iai ha me'alele 'e toe a'u ki he pangai 'o Palasi. Ko ha taha ‘oku faingata’a’ia fakasino ‘oku fiema’u ki Palasi ‘oku totonu ke si’i heka pe ia. Ka kuo faingatamaki fakaesino, pea 'e lelei ange 'enau nofo pe mei 'api he 'oku ';ikai ha toe taha ke toe heka sea 'i loto Palasi ka ko kinautolu pe. Koe fakaha e faka'apa'apa. Ko e me’atatau pe ki he humai ki Palasi mo e hu ki tu’a ‘a e ngaahi me’alele.
FAI'ANGA KATOANGA PE KO E PAATI 'I PALASI ;A KINAUTOLU (FALE 'OE TU'I):
Teuteu mo e teunga ‘oku taau ki Palasi: Ta’ovala mo e kafa ‘a tangata ‘oku ta’etaau ke kiekie ‘a tangata. Ko fafine ke kiekie pe ta’ovala. ‘Oku ‘asi mai mo e kiekie nusipepa ‘oku toki kosi hake pe, tuku ‘aupito ia. Ko e ‘aho pe ‘o e katoanga ‘oku fai ki Palasi ‘e toki ‘asi ai e ngaahi teunga Faiva mo e sei moe tekiteki
Fakamalu mo e sio’ata la’a ‘Oku ‘ikai fai ha fakamalu ‘i Palasi ‘o a’u pe ki he ‘uha tukukehe ‘oka ‘oku ‘uha ka ‘oku to’o ‘eha taha ha me’a ‘a e hou’eiki ‘oku fiemau ke malu (manatu’i ko hono Tauhi ‘o hou‘eiki ko hohno fakahikihiki ‘o Kinautolu ‘o a’u ki he ‘ete faingata’a’ia mo e viviku. Me’apango kuo kau mo e kau matapule ‘e ni’ihi mo e kau fakafofonga ‘e ni’ihi he pule’anga ‘i hono ngaue’aki ‘o e matasio’ata la’a. Kataki 'oku 'ikai ke fai ha matasio'ata la'a 'i Palasi. ko e ngata 'ia kinautolu (fale 'oe Tu'i)
(‘Oku ‘ikai kau heni e matasio’ata vaivai)

Friday, March 9, 2018

Kupesi

KO E KUPESI 'O TONGA.

koe taha 'oe Kupesi koe TOKELAU FELETOA. 'Oku lahi e ngaahi faka'uhinga ki ai, ka ko 'eku fanongo tonu ko 'eni, he ta koe 'uhinga 'oe Tokelau Feletoa ki he KAKAI TONGA, KOE KAKAI FOLAU VAKATAHI PEA MO MA'U MO'UI MEI HE IKA MEI TAHI.
KO e TOKELAU FELETOA, NA'E 'UHINGA HONO NGAAHI 'OE KUPESI KO 'ENI, KOE FAKATAATAA KI HE KAKANO 'OE IKA KOE VALU HE TAIMI 'OKU MOHO AI. KAPAU LEVA TE TE HANGA 'O 'AI HAKE 'A HONO KAKANO KI HE ANGA 'ENE HU'U, PEA TE SIO LEVA KI HE TOKELAU FELETOA, KOE 'UHINGA KI HE KAKANO 'OE VALU.
PEA KOE TOKELAU FELETOA, NE UI 'AKI 'AE KUPESI KO 'ENI, KA KO HONO 'UHINGA KI HE KAKAI TONGA, KOE KAKAI FOLAU TAHI MO MA'U MO'UI MEI 'OSENI...
'OKU FEKAU'AKI LAHI 'AE TOKELAU FELETOA PEA MO E KUPESI KOE KALOU... .

 

Thursday, February 22, 2018

Lent 2018 - Entering the Spiritual Desert

Understanding the meaning of Lent: Temptation

Firstly, All glory to the Most High for His everlasting love and mercy on such a sinner like me, that I always and continue to be drowned and overwhelmed by His grace and mercy. Surely, without Him, I am nothing!

To be honest, temptation is a disease we all suffer from. I am tempted everywhere around me. From the smallest and littlest of things to the most extreme and extravagant of nothing into something. Most frequent temptations I've cross paths with consists of lust, eating and over-eating, spending - spending money I shouldn't and don't have, arguing with my husband, never giving in, social media and my most favorite of all, procrastination! The list can go on and on, but I'm most vulnerable in these because... I honestly don't know! I'm trying so hard to reason with myself on why I do such things, and why I give in. Why do I tend to my needs and wants in such ways? Why do I do things to "feel-good"? Some days, I feel self-control, most days I give in. I like to think of this as my utopia and that it is ok, and that I will ask for forgiveness later and surely God will forgive me. Well, I was WRONG! Not just a little, but on so many levels WRONG!

Matthew 4:1-11 is the story of Jesus' Temptation in the Desert. I contemplate so hard on this story and no matter how many time I read it, I become so contrite, despaired and broken. I'm sure it's because I feel so much guilt as I look at the way the Savior handles each circumstance and each situation to the very tee! To take a closer look to the precise of things, The Lord was led up by the Spirit into the wilderness to be tempted by the devil. He fasted forty days and forty nights and was then so famished. In that very moment, He was tempted by the devil. The devil first tempted Him to command rocks and stones into loaves of of bread. Jesus answered, "It is written, 'One does not live by bread alone, but by every word that comes from the mouth of God.'" Again, He was tempted by the devil as He was taken to the holy city and was placed on the pinnacle of the temple and said to Him, "If You're the Son of God, throw yourself down; for it is written, 'He will command his angels concerning you,' and 'On their hands they will bear you up, so that you will not dash your foot against a stone.'" But Jesus replied, "Again it is written, 'Do not put the Lord your God to the test.'" But the devil doesn't stop there, he take Jesus to a very high mountain and showed Him all the kingdoms of the world and their splendor; and said to Him, "All these I will give you, if you fall down and worship me"...Jesus replies, "Away with you, Satan! for it is written, 'Worship the Lord your God, and serve only Him.'" Then the devil left him, and suddenly angels came and waited on him.

How marvelous, how wonderful and my song shall ever be! How I cannot compare to such a grace, how I cannot compare to such strength! But me, small little me, take my will for granted, when Jesus paved the way and set the example for how easy, how simple, how victorious it is to defeat the devil, with merely denying his evil ways and clinging to the WORD of God! How amazing indeed! Who am I to question such strength? Who am I to take such grace and courage. I am simply nothing without GOD! My temptations are nothing.

Jesus makes temptation seems as if the devil is nothing of existence. The way He rebukes the devil, the way He pushes forward and declares the Word of God. It's simply beautiful. Temptation only seems a feeling of virtue to confide and indulge in because of our human ways. Instead the example that Christ sets before my eyes only describes temptation is to never yield to. With that in mind, I look at my temptations as things I can easily overcome. But why is it so hard for me to do so? I believe, it is of my human nature that temptation is something to be fond of. But the Word of God reminds me, "Yield not to temptation." My only job from here on out, is to obey! Not obey to indulge my temptations, but to obey the Word of God, simply as Jesus did in the desert! Obey the Word of God, and the Word of God speaks to never yield into temptation.

One of my daily indulgences is food! Oh yes do we all love food! However, the temptations of food results in guilt and extra weight. ugh! the weight. That's another blog in itself. As I walk this Lenten journey, I pray that my temptations never take over me. I keep singing in my head a hymn by Horatio Palmer: "Yield Not to Temptation" The lyrics really hit home on this, and it's what I'll sum up this blog with! May God Bless this Lenten journey. May His Spirit abide and His Word be ever true in my life. In Jesus' name  - Amen.

Yield not to temptation
For yielding is sin;
Each victory will help you,
Some other to win.
Fight valiantly onward,
Evil passion subdue;
Look ever to Jesus,
He will carry you through.
 
Shun evil companions
Bad language disdain;
God's name hold in reverence
Nor take it in vain.
Be thoughtful and earnest,
Kindhearted and true;
Look ever to Jesus,
He will carry you through.
 
To him that o'ercometh
God giveth a crown;
Through faith we will conquer,
Though often cast down.
He who is our Savior,
Our strength will renew;
Look ever to Jesus,
He will carry you through.
 
Refrain:
Ask the Savior to help you,
Comfort, strengthen and keep you;
He is willing to aid you,
He will carry you through.

Friday, January 26, 2018

KO E TALAFAKATAPUTAPU 'O E TU'I KANOKUPOLU.

Ngaahi Tala Fakatapu
 
1. TAPU MO HA’A MOHEOFO
2. TAPU MO E TU’IFALEUA
3. TAPU MO HA’A MA’AFU
4. TAPU MO HA’A LATUHIFO
5. TAPU MO E HA’A VAEA
6. TAPU MO E HA’A HAVEA LAHI MO HA’A HAVEA SI’I
7. TAPU MO E HA’A NGATA MOTU’A MO HA’A NGATA TUPU
8. TAPU MO E HA’A FALEFISI
9. TAPU MO E FASI TAPU
10. TAPU MO MALIEPO MO MOLOFAHA
11. TAPU MO E FOKOLOLO E HAU 


'E TOKI FAKALAHI LEVA KI HE 12-14 'OKAPAU KOE TALA FAKATAPUTAPU 'I HE TAUMAFA KAVA:
12. TAPU MO E TANGATA ‘O TU’ITONGA ‘OKU FIO ‘I HE ‘ALOFI ‘O E HAU
13. TAPU MO E ‘ALOFI NI MO E ‘ALOFI NA
14. TAPU MO E TOU’A 'EIKI.
PEA KO E ANGA LEVA 'ENI MO HONO 'UHINGA 'OE TA LA FAKATAPUTAPU. 'E LAVA PE FOKI KE TE ;ILO'I 'I HA HA'OFANGA KO HAI 'OKU ''IAI PEA TE LAVA LEVA 'O TO'O MEI HENI 'AE FKTAPU TOTONU KI HE KAKAI TOTONU 'OKU NAU 'I HE HAU'ATEA , PE HA'OFANGA KOIA, PE KOE KATOANGA PE KOE 'APISIA KOIA.
HE'IKAI LEVA KE TE FU'U TOE NOFO KE UIAKI HONAU HINGOA FAKANOFO NOPELE, KAE UI 'AKI 'AE HA'A PEA 'E NOUNOU PEA HE'IKAI KE TE TOE HELA'IA HE UI TAHATAHA 'AE KAU NOPELE 'OKU 'IAI.
1. Ha’a Moheofo- Ko e Tu’I Kanokupolu ia
2. Tu’I Faleua- Ko e Tu’I Pelehake ia
3. Ha’a Ma’afu- Ko Tupou To’a mo e Mokopuna ‘o Ma’afu ‘o Tu’I Tonga
4. Ha’a Latu Hifo- Ko Nuku ia mo Niukapu mo hona Fa’ahinga
5. Ha’a Vaea- Ko e Tungi ia mo Fotofili mo Luani Fakafanua mo Falekaono kau atu mo Ma’atu
6. Ha’a Havea Lahi- Ko Ma’afu ia mo Fohe, Fielakepa, Lavaka, Tu’ivakano, Vaea, Lasike, Momotu
7. Ha’a Havea Si’i- Ko Ika(holonga, Vv) Mo Maka (Taoa, Vv) mo Tu’ihalamaka
8. Ha’a Ngata Motu’a- Ko ‘Ahio ia mo Ve’ehala mo Kapukava, Vaha’I mo ‘Ahome’a ( Ko Vaha’I ko e Malanga ia ‘a Latuhifo ko ‘Ahome’e ko e tupu’anga ia ‘o e kau Ha’a Ngata Motu’a)
9. Ha’a Ngata Tupu- Ko ‘Ulukalala ia mo hono hako mo e ongo matu’a ko Faka’ilotonga mo Mapakaitolo.
10. Ha’a Falefisi- Ko e Tu’ilakepa mo e Tui’Ha’ateiho mo e Tu’I’afitu, ‘oku lau ki ai mo Malupo mo Havea Tu’iha’angana, ka ko e ongo Ha’angana kinaua ko e fakahu kinaua ki Falefisi, ko ‘ena muimui ‘I he’ena fa’ele ‘ia Makahokovalu ‘I he’ene Tu’I Lakepa.
TOKI NGAUE'AKI 'ENI HE TAIMI 'OE TAUMAFA KAVA PE.
11. Fasi Tapu- Ma’afu mo Ve’ehala, Ata mo Vaha’I, ‘oku nau nofo ‘I he Fasi Tapu ‘I he Taumafa Kava ‘o e Tu’I Kanokupolu
KOE TU'UNGA TOTONU PE 'ENI 'I HE TAUMAFA KAVA 'OKU TOKI FAKATAPUI AI 'A LAUAKI PEA MO MOTU'APUAKA.
12. Maliepo mo Molofaha- Ko Maliepo ko Lauaki ia pea ko Molofaha ko Motu’apuaka ia mo hona takitaha fa’ahinga.
KOE KAU TOUTAI MO E TAIMI 'OKU TOKI FAKATAPUI AI KINAUTOLU HE TAUMAFA KAVA.
13. Ko Fokololo ‘o e Hau- Ko Ula mo Leka, ‘Akau’ola mo Tuita, Fakatulolo, Vehikite, Leka,Lutui-Pa-Lelei ko e kau foheloa ia mo Fulivai mo e kau fohe nonou mo e tokolahi ‘o e kau Moala.
14. Kanoloto’a ‘o e Hau- ‘Oku ‘ulu ai ‘a Napa’a, kau ki ai ‘a Monu mo Fa’oa, Tovi, Lei’ataua pea mo Kamoto.


TOKI NGAUE'AKI 'ENI HE TAIMI 'OE TAUMAFA KAVA.
15. Tou’a ‘Eiki- Ko e ‘uluaki ui ia ‘o e tou’a ‘Eiki ko e ‘oatu ki ai ‘o e ‘Eiki Ha’a Havea ko Vaea o e tou’a ‘Eiki ia ‘I he Faka- Kanokupolu, ka ko’eni kuo toe fonu’eiki ‘a e tou’a 'IA Tungi, Tupouto’a, ‘Ulukalala mo Kalaniuvalu. HE KUO NAU 'I HE TOU'A.

KOE TAIMI LAHI 'OKU TE 'I HA FA'AHINGA KATOANGA , 'OKU 'IKAI KE 'AFIO AI 'AE TU'I PEA 'E FAI LEVA 'AE TALA FKTAPU KI HE 'EIKI ;E 'IAI, PEA MO MALIEPO MO MOLOFAHA (FA'A NGAUE'AKI PE 'AE MOTU'APUAKA MO LAUAKI. HE KOE FAKAPANGAI KOTOA PE 'OKU FAKAHOKO, 'OKU FAKAHOKO IA 'I HONA PANGAI 'OKU NA PULE KI AI MOE HAU 'OE TONGA. 'OKU 'IKAI HA NOPELE 'E PULE KI HE FAKAPANGAI 'I PANGAI PE KO HA ME'A 'E 'AFIO AI 'AE HAU KO LAUAKI PE MO MOTU'APUAKA 'OKU NA PULE KI HE OUAU 'OE PANGAI. KOIA 'OKU MAHU'INGA KE FAKATOKANA'I HE'E KAKAI.